Zbog zastarjelih urbanističkih planova i nepostojanja Zakona o državnoj imovini lokalne vlasti i tajkuni godinama nezakonito prodaju javna zemljišta, šume i brda. Nakon uporne borbe građana, pokrenuto je tek nekoliko istraga. A sada ih pokreće i POSKOK.
Šume, brda, planine, rijeke, poljoprivredna zemljišta – sve je to na prodaju u Bosni i Hercegovini, uprkos nepostojanju Zakona o državnoj imovini i zabranama raspolaganja državnim zemljištem. Lokalne samouprave, nerijetko bez poštivanja urbanističkih planova gradova, koji su svkakao zastarjeli koriste zemljište bez javnih rasprava i konsultacija s građanima, zbog čega rastu sumnje u pogodovanje investitorima.
“Nama je Grad Mostar nametnuo prostorni plan, bez građana, kreirao naš životni prostor koji je apsolutno nevažeći i nezakonit. Iz toga je proizašlo stotine koncesija, neke dodijeljene investitorima koji su opet na kraju bliski vladajućima”, istakao je Mario Ćosić, novinar portala Hercegovina.info.
Ćosić ističe i neusklađenost sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojom bi građani morali biti uključeni u odlučivanje o prostoru. Sličnih primjera je širom zemlje: u Goraždu je trasa zaobilaznice planirana preko šume, rijeke i mezarja, u Tešnju su Autoceste posjekle 18 hektara šume, a kod Stoca mještani tvrde da je državno zemljište prepisivano Gradu i tako dalje prodavano.
“Ko se usudi prodati bilo šta, kao da smo mi zadnja generacija. O Mostaru da ne govorim, Mostar apsolutno nema ništa zakonsko da bilo šta izdaje ijednom investitoru. Nema prostorni plan, samim tim ne može Ministarstvo poljoprivrede izdati bilo kakvu suglasnost za prenamjenu zemljišta. A oni su to izdavali godinama”, dodao je Ćosić.
Dodjela koncesija problem je i u Kantonu 10. Iz Aarhus centra upozoravaju na projekat 300 vjetroturbina i 12 solarnih elektrana na državnom zemljištu, o čemu je lokalno stanovništvo obaviješteno prekasno. Novi kantonalni zakon, tvrde, ne garantuje transparentnost ni u budućnosti.
“Zakon mora jasno definisati ulogu javnosti, omogućiti učešće građana u svim fazama koncesionog postupka, te osigurati objavu svih relevantnih informacija od javnih poziva i ugovora do visine naknada i izvještaja o izvršenju obaveza”, kazali su iz Aarhaus Centra.
Prelazak na obnovljive izvore energije postao je, umjesto prilike za razvoj, prilika za pogodovanja i vlastite interese uz podršku lokalnih vlasti. I u Zapadnohercegovačkom kantonu slična slika. A osim Pravobranilaštva i lokalnih tužilaštava, kao u slučajevima Mostara, Stoca i Tomislavgrada, u istragu je uključen i POSKOK.
Visoki općinski dužnosnici pod lupom su zbog dodjele državne imovine i prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
“Radi se o ishodovanju i usvajanju Odluke o određivanju građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, s krajnjom namjerom da se te nekretnine, nakon prenamjene iz šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, u daljim postupcima trajno otuđe na štetu države Bosne i Hercegovine”, pojasnili su iz POSKOK-a.
Problemi su brojni i dugogodišnji, a istrage tek u početnoj fazi. Grad Mostar zvanično poručuje da prepreka za izdavanje koncesija nema, jer je Prostorni plan Grada Mostara iz 2012. godine jedini zakonit i važeći planski dokument i da nezakonit plan kantona ne može zaustaviti razvoj grada. U problemu i Banjalučani. Dok gradonačelnik tvrdi da ne betonira grad, upućene su tužbe. Grupa građana je nakon odluke Republičke inspekcije podnijela tužbe protiv gradonačelnika i drugih čelnika zbog izmjena regulacionih planova.
“Regulacioni planovi su očigledno u suprotnosti s Urbanističkim planom iz ’75. godine, o čemu su oni bili informisani putem javnih rasprava, predstavki građana i odluka inspektorata po ranijim regulacionim planovima”, poručio je Aleksandar Jokić, advokat i član Udruženja “Za plan”.
Građani širom BiH očekuju da će pravosudne institucije istražiti dodjele koncesija i sve nezakonite radnje te da će vlasti na svim nivoima što prije donijeti neophodne zakone kako bi državna imovina bila zaštićena od krupnog kapitala koji, kako kažu, godinama uvodi svoja pravila.