Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, na području Bosne i Hercegovine od 2023. do polovine 2024. godine zabilježeno je ukupno 4.189 prijava za krivično djelo nasilje u porodici. Od tog broja, sudovi su izrekli 306 zatvorskih kazni i čak 714 uslovnih. Podaci su ovo koji potvrđuju da nasilje u porodici predstavlja veliki društveni problem, te da sistem zaštite iako aktivan i dalje zahtijeva snažniji odgovor i veću prevenciju.
U sigurnoj kući na području Mostara trenutno borave četiri žene, žrtve porodičnog i partnerskog nasilja. Tokom ove godine utočište je potražilo ukupno njih 33, uključujući i djecu koja su, zajedno sa svojim majkama, pretrpjela posljedice dugotrajnog nasilja i nesigurnosti.
“Ovdje se zadrže od par dana do pola godine. Tu dobiju svu adekvatnu pomoć i nakon sigurne kuće u našem savjetovalištu se mogu javiti i nerijetko dobijamo informacije da se nasilje ponavlja ukoliko su se vratile nasilniku. Nasilje je teško iskorijeniti i tu moramo svi da reagujemo brzo, koordinirano i zajedno”, ističe Dijana Tadić, direktorica Udruženja “Žena BiH”.
A svaka prijava nasilja, tvrdi, važan je korak ka zaštiti žrtava. Kantonalnom MUP-u tokom ove godine prijavljeno je 149 slučajeva nasilja u porodici. Među 155 žrtava, uvjerljivo najbrojnije su žene – njih 133. No zabrinjava podatak da je u 29 slučajeva došlo do kršenja zaštitnih mjera.
“S obzirom na to da se Zakon sada prilično postrožio, rekao bih da su žrtve ohrabrene na prijavljivanje nasilja, povećan je broj prijava, obrada pa i pritvorskih predmeta u slučajevima nasilja u obitelji. Međutim zaštitna mjera kao jedan mehanizam koji bi trebao biti jedan dodatni vid zaštite žrtve nažalost bilježimo ovakva kršenja”, kaže Mario Marić, ministar MUP-a HNK.
Da li je došlo do porasta nasilja, ili je riječ o tome da se sve veći broj žrtava ohrabruje da nasilje prijavi – pitanje je na koje, kako tvrdi ministar, još uvijek nije moguće dati jasan odgovor. Statistika često prikazuje samo dio stvarnosti, jer iza svakog broja stoje složene životne okolnosti, strah, stigma i dugogodišnja šutnja žrtava.
“Često se žrtve nasilja ponavljaju, ako su doživjele nasilje prije par godina i dok traju zaštitne mjere, nasilnik često zna da se pazi u tom nekom periodu, ali onog dana kad istekne zaštitna mjera nerijetko je da se to nasilje veoma brzo ponovi. To je dugogodišnji problem kršenja zaštitnih mjera koje je inače teže pratiti”, dodaje Tadić.
Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH, u saradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija, predstavila je Specijalni izvještaj o mehanizmima zaštite i prevencije od nasilja u porodici. Ovaj dokument donosi niz preporuka usmjerenih na unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se žrtvama obezbijedila brža, efikasnija i sveobuhvatnija zaštita. Izvještaj posebno naglašava potrebu za boljom koordinacijom institucija, jačanjem kapaciteta centara za socijalni rad.
“Ne smatramo dobrim rješenjem da se obustavlja postupak ukoliko žrtva povuče prijavu, naprotiv postupak treba nastaviti do donošenja konačne odluke, odnosno da se vide druga dokazna sredstva i ono što je ključno za naše društvo je podizanje svijesti javnosti”, upozorava Nives Jukić, ombudsmen za ljudska prava BiH.
Izvještaj ističe i nekoliko značajnih pomaka, naročito u Federaciji, gdje je nedavno usvojen novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a koji dosni važna poboljšanja, među kojima je i uspostavljanje SOS linije dostupne 24 sata dnevno, detaljnije uređen rad sigurnih kuća, te općenito jačanje mehanizama kojima se štite žrtve.
Prazna stolica s inicijalima ubijene Aldine Jahić u Mostaru podsjeća na sve žene čiji su životi prekinuti zbog nasilja. Ona je simbol tišine koja ostane kada institucije zakasne, ali i opomena da svaka preporuka, svaka mjera i izvještaj moraju postati stvarna zaštita , ali na vrijeme.