Trgovina ljudima je jedan od najsurovijih oblika kršenja ljudskih prava. U našoj zemlji žrtve su sve češće djeca. Zbog ove pojave, u Federalnoj upravi policije oformljen je poseban odjel za borbu protiv trgovine ljudima, a predstavnici svih nivoa vlasti uključili su se, s ciljem pružanja zaštite.
Od 15 žrtava samo dvije punoljetne
Policijske agencije, pravosudne institucije i institucije civilnog društva suočene su s jezivim primjerom ekspanzije krivičnog djela – trgovina ljudima.
“Podaci Fondacije ‘Lara’ o broju smještajnih žrtava ukazuju da smo u prošloj godini imali tri osobe koje su bile smještene u našu sigurnu kuću kao potencijalne žrtve trgovine ljudima. Ove godine je taj broj 15. Od tih 15 osoba koje su bile smještene njih samo dvije su bile punoljetne, ostalih 13 su bili djeca”, naglašava Dragana Petrić, programska koordinatorica Fondacije “Lara”.
Petrić podsjeća na slučaj iz Brčkog koji još nije rasvijetljen kada je pronađeno 31 maloljetno dijete. Od početka godine proveden je veliki broj istraga koje su završene hapšenjem osoba za koje je postojala sumnja da su uključene u lanac trgovine ljudima. Na tom spisku su i osobe s Interpolove potjernice, kaže Edis Mutapčić, istražilac Federalne uprave policije.
“Takođe smo pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine u julu ove godine poduzeli akcije s ciljem razbijanja dviju međunarodnih organizovanih kriminalnih grupa koje su povezane s međunarodnim navođenjem na prostituciju. Tom prilikom smo dokumentovali kinesku i brazilsku organizovanu kriminalnu grupu”, dodaje Mutapčić.
Kriminalne grupe motivirane enormnom zaradom
Nameće se pitanje završava li se sve na krajnjem eksploatisanju i svojevrsnom zlostavljanju žrtve ili trgovina ljudima poprima i druge oblike, poput trgovine organima?
“Federalna uprava policije je prije desetak godina imala predmet koji je dobio sudski epilog, gdje se trgovalo ljudskim embrijima. Ne znam da li će i ovaj put doći do pravosnažne presude, jako teško je nekad dokazivati krivična djela trgovine ljudima zbog više faktora. Djeca su, nažalost, vrlo često žrtve trgovine ljudima”, ističe Mutapčić.
Trgovina ljudima prepoznata je u svim krivičnopravnim i zakonskim okvirima u Bosni i Hercegovini, a osim ovog, izrađeni su brojni popratni dokumenti, jer praksa pokazuje da ovo krivično djelo iznova poprima nove oblike. Dokazivanje počinjenja krivičnog djela ispit je za pravosuđe, jer počinilac ima samo jedan cilj, pojašnjava profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Eldan Mujanović.
“Jedan od glavnih generatora trgovine ljudima je novac, ilegalno stačeni novac koji se u enormnim iznosima pribavlja u ovim krivičnim djelima. Na globalnom nivou to su milijarde eura ili dolara i to je glavni motivator kriminalnim grupama da stalno pronalaze nove žrtve, da ih eksploatišu i vrbuju”, objašnjava Mujanović.
Kazne dovoljno visoke, ali se rijetko izriču
Posljednji slučaj evidentiran u Bosni i Hercegovini je onaj iz Tuzlanskog kantona, gdje su žrtve štićenice Doma za nezbrinutu djecu, koje nije zaštitio sistem, tačnije, pojedinci koji su trebali biti prvi u redu za zaštitu djece i provedbu zakona.
“Imamo dobar zakonodavni okvir, samo sistem ponekad ne koristi dovoljno kapacitete tog našeg pravnog okvira u smislu procesuiranja i izricanja kazni koje zakon predviđa. Kazne su dovoljno visoke, ali one se rijetko izriču, jer često to bude prekvalifikovano u druga krivična djela rada lakšeg dokazivanja”, ističe Petrić.
Intenzivan institucionalni odgovor je jedini način borbe, saglasni su naši sagovornici, uz apel građanima da obrate pažnju, jer se često trgovina ljudima dešava svima nama pred očima.