U Narodnoj biblioteci Trebinje, sinoć su promovisani 32. „Vidovdanski književni susreti“, manifestacija koja ima za cilj očuvanje srpske književnosti, jezika i naše kulture. „Vidovdanski književni susreti“ osnovani su 1993. godine u Sokocu i više od tri decenije okupljaju istaknute pjesnike i književnike iz Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i dijaspore, uz dodjelu značajnih književnih priznanja.
„'Vidovdanski književni susreti’ su najstarija kulturološka manifestacija nastala u Republici Srpskoj, koju sam napravio sa bolesničke postelje i prihvatili su je iz Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Prošle godine smo ovu manifestaciju promovisali u Novom Sadu, a večeras smo došli u Trebinje. Naredne godine, očekujemo da nam se pridruže pisac Vjekoslav Vukadin iz Holandije, kao i pisci iz Sidneja i Njemačke, što je potvrda da je naša manifestacije poprimila međunarodni karakter“, rekao je osnivač, filolog i romanopisac Nedeljko Žugić.
Prvi dobitnik Vidovdanske nagrade 1993. godine bio je sokolački pjesnik Radislav Ćivša.
„Moja supruga i ja smo prije više od 30 godina, pomogli Nedeljku, koji je bio inicijator, da osnujemo ‘Vidovdanske pjesničke susrete’. Mnogi pjesnici su poslije mene dobili nagradu – Matija Bećković, Rajko Petrov Nogo, Dara Sekulić, Vladimir Nastić, Milan Nenadić i mnogi drugi“, rekao je Ćivša.
Dušan Zurovac, književnik i pjesnik ističe da moramo čuvati srpsku kulturu i jezik.
„Naši dušmani se trude da potpuno unište srpsku kulturu. Zaboravljamo naše pismo – ćirilicu, hoćemo li zaboravljati sve ono što nas čini Srbima? Odgajamo moderne generacije putem mobilnih telefona i njima je bitnije sve od zemlje u kojoj žive. Kako ja kažem svojim učenicima, ne trebaju Evropi pismeni Srbi, nego fizički radnici“, rekao je Zurovac.
Momčilo Golijanin, književnik, esejista i prošlogodišnji dobitnik Vidovdanske nagrade kazao je da sam naziv ovih susreta govori mnogo i opominje srpski narod na nešto najsvetije.
„Mislim da je napravljen presedan, jer su pored pjesnika odlučili da se povelja dodijeli i književnicima, među kojima sam ja. Mislim da je izuzetno važno čuvati srpsko pismo i jezik, veliku zaslugu dugujemo gospodinu Žugiću, koji je pokrenuo inicijativu da se osnuju ‘Vidovdanski susreti’. Kosovo i Vidovdan su stradanje srpskog naroda, ali i dokaz opstanka i trajanja srpskog naroda“, rekao je Golijanin.
(Radio Trebinje)