Pravna država i funkcionalna prevencija potrebni su u borbi sa zlostavljačima širom zemlje. Sistemske korake ka nultoj toleranciji na delikte koji su godinama uznemiravali javnost, a zlostavljači otkupljivali jednogodišnju kaznu zatvora, prave oba entiteta izmjenama Krivičnog zakona.
U Federaciji se ukida mogućnost otkupa kazne za pedofiliju, trgovinu ljudima, seksualno nasilje, dok u Republici Srpskoj sudijama daju veću slobodu da kazne do godinu zatvora zamijene radom za javni interes i novčanim otkupom. Na državnom nivou, zasad, nema ovakvih koraka, nakon što je Milorad Dodik platio nešto više od 36.000 KM da ne ide u zatvor.
Povećan iznos otkupa, o zahtjevima odlučuje sud
Nakon desetina slučajeva prijave pedofilije, trgovine ljudima, seksulanog nasilja, u Federalnom parlamentu inicirano je pitanje pooštravanja zakonskih odredbi. Izmjenama Krivičnog zakona FBiH zadržana je mogućnost otkupa kazne, ali je precizirano koja su izuzeća.
“Izmjena je definisala da se pedofilija i određena krivična djela, naprimjer, udar ustavni poredak ne mogu otkupiti. Izmjenom Člana 9 to je definisano tako da nemamo problem, sve je precizno urađeno”, kaže Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH (Snaga naroda).
I to je po evropskim standardima, shodno pravima koje imaju i osuđenici, dodaje ministar Isak, te podsjeća da je izmjenama zakona povećan iznos otkupne kazne, ali i da u konačnici o zahtjevima s izuzećem odlučuje nadležni sud.
Pećanac: Rasterećenje zatvorskih kapaciteta ne može biti izgovor
Pohvalne su izmjene zakona, ali suština je da se na ovaj način narušava princip pravosnažne presude, smatra Nermin Pećanac, stručnjak za sigurnost i bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, te dodaje kako rasterećenje zatvorskih kapaciteta ne može biti izgovor.
“Italija ima tolike probleme sa smještajnim zatvorskim kapacitetima, ali ne dozvoljava ovo što je kod nas. Mislim da smo jedinstveni u ovom slučaju da mijenjamo pravosnažnu presudu suda. Nekad je bilo da se može zamijeniti, a diskreciono pravo suda je bilo da li će zamijeniti ili ne. Sada je izmjenama rečeno ‘će promijeniti’, znači, imperativno mora”, ističe Pećanac.
Važan detalj u izmjenama Krivičnog zakona FBiH ustvrdio je i predsjedavajući Zastupničkog doma Federalnog parlamenta Dragan Mioković (NS), koji je kao i Pećanac, u prvom redu čovjek iz policijskih struktura.
“To prejudicira pravo sudije i mogućnost da u određenom slučaju procijeni da to nije nešto što mora biti obligatorno. Zato sam pokrenuo inicijativu da se amandmanski djeluje na ovaj član i da ostane mogućnost – jer smatram da treba i u duhu je evropske pravosudne tradicije – da se zamijeni kazna zatvora do jedne godine, ali da to nije obligatorno nego da sud i sudsko vijeće procijeni da li da se u to uđe ili ne”, objašnjava Mioković.
U državi četiri neusaglašena zakonska okvira
U međuvremenu, Ustavni sud RS-a donio je odluku u kojoj se onemogućava otkup kazne zatvora od godinu dana. Trenutno, u Bosni i Hercegovini postoje četiri neusaglašena zakonska okvira, što izaziva oprečne stavove, ali i nameće pitanje šta je i da li je diskriminirajuće za optuženog. To je ono što zakonodavac mora jasno definirati, kažu bolje upućeni.
“Morat će tretirati i pitanje – da ne diskriminiše ljude koji nemaju novca, a taj otkup ide u smjeru primanja koja ima neka osoba. Nije isto ko zarađuje 10.000 KM i ko živi na minimalcu”, ističe Stefan Blagić, politolog i predsjednik Udruženja ReStart Srpska.
“Ne može se desiti da imate jedno pravo odnosno odredbu u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, a u drugom da drugu odredbu. Neophodna je sveobuhvatna reforma koja će pokazati stanje, analize, šta su donijele konkretno te sankcije i otkup kazne zatvora, da li je to dobro li nije. Smatram da bi to trebalo ukinuti i akcenat staviti na rad za javni interes”, zaključuje Adisa Kokić Hinović, zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Zbog neujednačenih zakonskih akata stvara se pravna nesigurnost. Krivični zakon i njegove odredbe trebale bi biti identične za svakog pojedinca, a svaka presuda iste težine za svakog optuženog, saglasni su naši sagovornici.