Da raste inflacija, građani svakodnevno primjećuju u trgovinama, a dolazi i novi udar po džepu zbog rasta cijene struje. Već u ponedjeljak Regulatorna komisija za energetiku RS-a razmatrat će zahtjev distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine. Građani strahuju za egzistenciju.
Računi za struju mogli bi već od januara izgledati drugačije. Distributivna preduzeća u RS-u su još krajem jula zatražila od Regulatorne komisije za energetiku povećanje mrežarine od čak 40 odsto.
“Ono što se sigurno neće desiti je da od 1. januara neće biti povećana cijena za energiju, a da li će biti povećane naknade za mrežarinu, to određuje regulator RS-a i taj postupak je u toku”, poručio je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a (SP).
I dok resorni ministar u stilu “nije šija, nego vrat” obrazlaže moguće povećanje, za potrošače matematika je jednostavna: zbir na dnu računa je jedino što je važno. A on, po svemu sudeći, neće biti manji.
“Mi to zajedno plaćamo i nas interesuje koliki je konačni račun. Koliko će poskupljenje biti, ne zna se. Vjerovatno oko 20%. Poručili smo im da treba da povedu računa o svojoj strukturi, o svojim poslovima, o tome koliko ih ima zaposlenih”, napominje Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” Bijeljina.
Ako poskupljenje mrežarine postane stvarnost, struja bi mogla biti tek prva u nizu. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da električna energija nije samo trošak domaćinstava, već i ključni input u gotovo svim proizvodnim i uslužnim djelatnostima.
“Cijene se mogu kontrolisati, postoje mehanizmi – kroz marže i inspekcijski rad. Da svako radi svoj posao, možda i ne bi dolazilo do ovakvih stvari. Ne očekujemo smanjenja bilo čega, samo može biti povećanje. Kod nas je uobičajeno da kad se podigne cijena nečega, više se ne smanjuje”, ističe Vasilić.
Primjer tome je i cijena pekarskih proizvooda. Prosječna cijena vekne hljeba u Bosni i Hercegovini se kreće oko oko 2,20 KM, pa čak i više. Povećanje cijene električne energije i rast troškova za plate navodili su pekari kao glavni razlog povećanja cijene hljeba. No, do njenog smanjenja nije došlo kasnijom stabilizacijom berzanskih cijena nafte i pšenice. Da li će to biti slučaj i ovaj put?
“Vidjećemo kako će se to odraziti na ostale energetne repromaterijale i sirovine, margarin, kvasac itd., pa ćemo onda skladno tome napraviti kalkulaciju i vidjeti. Ako budemo poslovali u minusu, moraćemo korigovati cijene”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Proizvođači najavljuju nove kalkulacije, institucije nove sjednice, a građani već prave sopstvene – kako da od jedne plate ili penzije izdrže cijeli mjesec. Za mnoge, svako novo poskupljenje znači još jedno odricanje od hrane, lijekova ili osnovnih potreba.
Dok Regulatorna komisija za energetiku RS-a odlučuje o zahtjevima distributera, građani koji već jedva sastavljaju kraj s krajem strahuju od novog udara na kućne budžete. U zemlji u kojoj se cijene penju brže od primanja, a poskupljenja postaju pravilo, a ne izuzetak, građani sve češće imaju osjećaj da plaćaju tuđe gubitke. Hoće li januarski računi za struju biti još jedan dokaz da je preživljavanje postalo luksuz?