Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je danas da je Federacija BiH u 2025. godini napravila iskorak u procesu gasifikacije i da nakon godina stagnacije, projekti koji su dugo bili samo tema rasprava, sada dobijaju konkretnu dimenziju.
– Svi smo govorili o Južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju, ali ono što je ključno jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju dovode u poziciju potpune gasifikacije – istakao je Lakić prilikom godišnjeg susreta sa novinarima na kojem je bilo riječi o ključnim aktivnostima i projektima koji su obilježili rad Ministarstva u ovoj godini, te budućim aktivnostima.
Prema njegovim riječima, pored južne, u fokusu su zapadna interkonekcija koja povezuje Unsko-sanski kanton s Republikom Hrvatskom, te sjeverna interkonekcija koja obuhvata Posavski i Tuzlanski kanton, kao i Brčko distrikt.
Lakić je naveo da tim projektima gas postaje naš sljedeći energent, kako za industriju, tako i za domaćinstva. Gasifikacija je, kako je istakao, nužan korak jer se ugalj, na kojem se godinama bazirala proizvodnja energije, sve više povlači iz upotrebe. Primjeri uspješne implementacije već postoje – općina Kiseljak koristi gasovod izgrađen još 2012. godine, a posljednja dionica gasovoda Travnik–Zenica pokazuje kako lokalne zajednice mogu proaktivno iskoristiti postojeću infrastrukturu.
Kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, Lakić je rekao da su trenutno u fazi kompletne razrade ovoga modela i da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog gasovoda u Federaciji BiH.
– Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH – dodao je Lakić.
Uz gasifikaciju, ministar je najavio i projekte vezane za naftu i električnu energiju. Terminali u Blažuju dobili su upotrebnu dozvolu, a prvi vozovi nafte već su stigli. Planirana je i izgradnja novih terminala u Bihaću do sredine 2026. godine, što će osigurati strateške rezerve nafte.
Kada je riječ o električnoj energiji, Lakić je naglasio da Federacija zavisi od kapaciteta rudnika i hidroloških uslova, koji su posljednjih godina nepovoljni, pa je 2025. obilježila značajna kupovina struje. Poseban iskorak je snabdijevanje Brčko distrikta električnom energijom iz Federacije, što će se realizovati od naredne godine.
Državni zakon o električnoj energiji je trenutno u parlamentarnoj proceduri i kako je rekao Lakić, rezultat je koordinacije dva entitetska ministarstva energetike i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– Zakon je proizvod kvalitetne komunikacije između entiteta i države. Njime otvaramo put formiranju berze električne energije, jer BiH je jedina zemlja u regionu koja je do sada nije imala – dodao je Lakić.
Jedna od najaktuelnijih tema u energetskom sektoru je primjena karbonske takse od 1. januara 2026. godine. Lakić je dodao da zakonom o električnoj energiji djelimično ispunjavamo obaveze prema EU, ali ostaju još bitni preduslovi – državni zakon o energiji i klimi, te usvajanje mape puta. Vlada Federacije je svoje obaveze završila, dok Vlada RS još nije potvrdila mapu puta.
Govoreći o rudarstvu, Lakić je istakao da se sektor polako stabilizuje nakon godina nedovoljnih investicija.
– Na Dan rudara dobili smo zahvalnice od sindikata, što potvrđuje da smo na ispravnom putu. Dogovorili smo zatvaranje rudnika Zenica, dok ostali rudnici trebaju povećati proizvodnju kako bi termoelektrane bile namirene domaćim ugljem – rekao je Lakić.
Govoreći o pravednoj tranziciji, ministar Lakić je naglasio da se radi o postepenom procesu zatvaranja rudnika uglja i prelaska na obnovljive izvore energije.
– To je ono što je ovo ministarstvo hrabrim odlukama već započelo. O tome svjedoči i primjer donošenja odluke o zatvaranju rudnika Zenica, čime je poslana jasna poruka o budućem pravcu razvoja i taj proces je u toku – istakao je Lakić.
Osigurana su sredstva Svjetske banke u vrijednosti od 80 miliona eura za projekt pravedne tranzicije i iz tih sredstava, kako je dodao, zbrinut će radnike u rudniku Zenica, ali isto tako na dva druga rudnika u Banovićima i u Kreki u Tuzli podignuti fotonaponske elektrane.
Ministar Lakić je rekao da se namjenska industrija razvija uprkos naslijeđenim problemima. Uz izazove, istakao je i uspješne primjere kompanija BNT-TMiH iz Novog Travnika, Binasa, Igmana iz Konjica, Ginexa i Pretis. Kao jedan od najznačajnijih iskoraka izdvojio je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u.