Zapadnoevropske zemlje neće slati trupe u Ukrajinu bez saglasnosti Moskve, objavio je britanski The Telegraph, pozivajući se na anonimne diplomatske izvore.
Britansko-francuska inicijativa o mogućem raspoređivanju snaga predstavljena je kao mehanizam odvraćanja Rusije i garancija sigurnosti nakon eventualnog prekida vatre. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je jasno poručio da ne prihvata prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji.
Prema navodima lista, pojedini članovi takozvane “koalicije voljnih”, koja podržava Kijev, privatno su priznali da bi slanje vojske bilo moguće samo uz rusku saglasnost. Upozorenja Moskve da bi strane snage bile tretirane kao legitimne mete, kako tvrde izvori, ozbiljno su uticala na ton i smjer rasprava. Jedan evropski sigurnosni izvor opisao je cijelu ideju kao “prilično hipotetičnu”.
Iako su ranije pojedini lideri, uključujući francuskog predsjednika Emmanuel Macrona, sugerisali da rusko odobrenje nije nužno, medijski izvještaji ukazuju da bi eventualna misija zahtijevala i čvrsta sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država.
Moskva sukob u Ukrajini vidi kao posrednički rat NATO-a protiv Rusije. Istovremeno, dio zapadnih političara i dalje zagovara oštriji pristup. Bivši britanski premijer Boris Johnson ocijenio je mirovne napore pod pokroviteljstvom SAD-a nedovoljno konkretnim te pozvao na dodatno jačanje vojne podrške Ukrajini, uključujući isporuku naprednih projektila.
Rasprave o eventualnom raspoređivanju stranih snaga tako ostaju u domenu političkih kalkulacija, dok se istovremeno nastavlja potraga za održivim rješenjem rata koji traje već četiri godine.