Iransko vodstvo još je ranije pripremilo kadrovske zamjene ako vodeći pripadnici režima budu likvidirani u američko-izraelskim napadima. Naime, još prije nekoliko tjedana sve sigurnosne snage Irana stavljene su u stanje visoke pripravnosti. Glavni strah režima je politički kaos. Kako bi se to spriječilo, poduzete su dosad nepoznate mjere.
Svakodnevno je vodstvo zemlje efektivno prešlo na Alija Larijanija (67), tajnika Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti – konzervativca, sigurnosnog dužnosnika i veterana iranske politike. U karijeri je Larijani napredovao do čina brigadnog generala u Korpusu islamske revolucionarne garde, koji čini vojnu okosnicu režima u Teheranu, a kao pouzdan kadar deset je godina vodio iransku državnu radioteleviziju.
Od siječnja 2026., velikih prosvjeda protiv režima u Iranu na čelu s ajatolahom Alijem Hameneijem i očekivanja američkih zračnih napada, tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Ali Larijani postao je de facto vođa zemlje. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, zadužio ga je da suzbije prosvjede i pripremi rat, ali i da održava kontakte s ključnim partnerima režima: Rusijom, Katarom i Omanom. Larijani je također nadgledao pregovore sa SAD-om o iranskom nuklearnom programu, iako ih je formalno vodio ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Larijani pripada utjecajnom klanu: njegov je otac bio istaknuti šijitski pravni stručnjak, jedan brat je Hameneijev savjetnik za vanjsku politiku, a drugi je bio šef iranskog pravosuđa i trenutačno vodi Vijeće za ekspeditivnost, koje je savjetodavno tijelo vrhovnog vođe. I mnogi njegovi rođaci također imaju istaknute položaje u vjerskim i političkim strukturama Islamske Republike.
The New York Times je nedavno objavio da je Larijani osobno blizak Hameneiju i uživa njegovo povjerenje. On je čvrsti konzervativac (kako kažu u Iranu, „sljedbenik principa” – misleći na principe Islamske revolucije) i ima opsežno i raznoliko iskustvo u vodećim strukturama Islamske Republike. Tako je u 2000-ima nadgledao pregovore sa SAD-om o nuklearnom programu, a u 2020-ima postao je glavni arhitekt iranskog približavanja Kini.
Ali početkom ove godine postalo je vidljivo da se Larijanijeva javna aktivnost značajno povećala, a oslabio je utjecaj iranskog predsjednika Mahmuda Pezeškiana. Tako je upravo Larijani nedavno otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Vladimirom Putinom, a ne Pezeškian, iako je on predsjednik Irana. Također uglavnom on iznosi javne stavove Islamske Republike u medijima i na društvenim mrežama.
U siječnju, kada je posebni američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff kontaktirao ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija kako bi se raspitao o planovima za pogubljenje pritvorenih prosvjednika, Aragči se zbog uputa obratio svojem neposrednom nadređenom, Pezeškianu. Ali Pezeškian mu je rekao da sve kontakte s Amerikancima treba razjasniti s Larijanijem, a ne s njim, otkrili su američki diplomati Timesu.
Isto tako, prema obavještajnim izvorima, u strahu od pokušaja atentata Hamenei se gotovo stalno skriva u bunkeru. Nimalo čudno, jer je u lipnju 2025., na samom početku 12-dnevnog rata, Izrael ciljanim napadima ubio ključne iranske vojne zapovjednike, uzrokujući kaos koji je spriječio organizaciju učinkovitog otpora. U strahu od ponavljanja tog scenarija Hamenei je unaprijed odabrao četiri potencijalna nasljednika za svakog od vojnih i vladinih dužnosnika koje je imenovao vrhovni vođa. Svima ostalima na važnim državnim, vojnim i sigurnosnim položajima također je naređeno da sami imenuju najmanje četiri zamjenika.
Hamenei je imenovao tri osobe koje bi mogle postati nasljednici u slučaju njegove smrti, ali njihova se imena ne znaju. Uz to, imenovao je malu skupinu svojih najbližih povjerenika ovlaštenih za donošenje odluka u slučaju da pogine ili bude nedostupan. Među njima su Larijani, Hameneijev glavni vojni savjetnik Jahja Rahim Safavi, zatim predsjednik parlamenta Mohamed Bagher Halibaf i šef Hameneijeva ureda Ali Asgar Hejazi. Također je stvoreno novo vojno koordinacijsko tijelo, Nacionalno obrambeno vijeće, na čelu s admiralom Alijem Šamhanijem.
Na kraju, jedno od glavnih pitanja o kojem se vode rasprave jest tko bi mogao postati „iranska Delcy”. To se odnosi na Delcy Rodríguez, koja je preuzela Venezuelu nakon što je SAD uhitio predsjednika Nicolása Madura. Ona, s jedne strane, osigurava opstanak režima i s njim povezane elite, a s druge strane obnavlja veze sa SAD-om i međunarodnom zajednicom.
Budući da u Iranu nema opozicijskog lidera, očito je da se razmišlja o nekome tko je unutar režima i ima jake veze. Prema svemu sudeći, upravo bi Larijani mogao postati vodeći kandidat za tu ulogu u Islamskoj Republici, a slijedi ga predsjednik parlamenta Halibaf. Razmatra se i bivši predsjednik Hasan Rohani, koji nije dio užeg kruga ajatolaha Hameneija, ali se smatra reformistom i vjerojatno bi mogao računati na određenu podršku SAD-a.
(Jutarnji list)