Filmovi, serije, sportski prenosi i televizijski kanali iz cijelog svijeta putem interneta mogu se gledati za svega nekoliko maraka mjesečno – ali nelegalno.
“Pružaoci tog sadržaja nisu registrovani pravni subjekti i ne postoje u poslovnim evidencijama kao takvi. Ne posjeduju dozvole za distribuciju audiovizuelnog signala, ne plaćaju poreze i doprinose, pa se radi o pružanju nelegalne usluge na čitavoj teritoriji, izvan zakonskih okvira”, kazala je radnije Slađana Babić, predsjednica Upravnog odbora Asocijacije kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga BiH, u razgovoru za Oslobođenje.
Procjenjuje se da oko 120 hiljada građana Bosne i Hercegovine koristi nelegalne IPTV usluge.
“Procjenjujemo da je riječ o propuštenom prihodu od 36,5 miliona KM na godišnjem nivou. Od toga država ne naplati oko 10 miliona KM, dok kolektivne organizacije za autorska prava godišnje izgube oko 1,5 milion KM”, dodaje Babićeva.
Sa ilegalnom distribucijom IPTV sadržaja suočavaju se i zemlje Evropske unije, ističu u Asocijaciji.
“Važno je naglasiti da se mjere ne provode samo protiv osoba koje ilegalno distribuiraju sadržaj. Pojedine države Evropske unije, poput Italije, Grčke i Njemačke, počele su uvoditi i novčane kazne za krajnje korisnike”, pojašnjava Tomislav Pehar, član Upravnog odbora Asocijacije kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga BiH, za Euronews.
U Bosni i Hercegovini distribucija nelegalnih IPTV usluga tretira se kao krivično djelo povrede autorskih prava, za koje su predviđene novčane kazne ili kazna zatvora do tri godine. Na zahtjev Tužilaštva BiH reagovala je i SIPA, koja je, kako navode, provela određene aktivnosti.
“U Tužiteljstvu BiH zaprimljene su prijave i otvoreni su predmeti koji se odnose na nezakonitosti u vezi sa pružanjem IPTV usluga”, navode iz Tužilaštva BiH.
Dok zbog korištenja nelegalnih usluga distributeri i država trpe milionske gubitke, ugroženi bi mogli biti i sami korisnici.
“Ako je pružalac takve nelegalne usluge sklon nezakonitim radnjama, postavlja se pitanje na koji način će postupati s brojevima kartica, brojevima računa i ličnim podacima krajnjih korisnika koji su njegovi pretplatnici”, upozorava stručnjak za cyber bezbjednost Saša Mrdić.
Stručnjaci poručuju da je prevaru često lako prepoznati: ako nešto djeluje predobro da bi bilo istinito, velika je vjerovatnoća da je riječ o prevari.