Regionalni parkovi prirode rade na zajedničkom akcionom planu, za idućih deset godina, u okviru projekta Revers (Integration of Eco-Touristic Development and Nature Preservation in Protected Areas). Cilj je uspostavljanje koordinacije i održivog turizma kroz saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, objedinjenu pod brendom “Wild Rivers & Sacred Peaks” (Divlje rijeke i sveti vrhovi) koje finansira EU.
Pametna mreža
REVERS HUB je prekogranična digitalna platforma koja povezuje tri države s ciljem zaštite prirode i razvoja održivog, eko-kulturnog turizma. Ona omogućava povezivanje eko-turističkih aktera preko granica, pristup podacima o bioraznolikosti i primjerima dobre prakse, digitalnu interpretaciju prirodne baštine, razmjenu materijala, alata i projektnih rezultata, praćenje aktivnosti i događaja u zaštićenim područjima.
– Kroz inovacije, edukaciju i saradnju, Revers osigurava da turizam doprinosi očuvanju, a ne degradaciji naših prirodnih dragulja, saopćili su iz Nacionalnog parka Una, pozivajući partnere iz sektora turizma da budu dio ove pametne mreže.
Plan se oslanja na relevantne strateške, planske i sektorske dokumente Nacionalnog parka Lovćen, Turističke destinacije Zrmanja – Una – Krupa – Crnopac, Nacionalnog parka Una, Zadarske županije, te nacionalne strategije razvoja turizma Federacije BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Hrvatska, kao jedina članica EU u ovom timu, bilježi stabilan makroekonomski okvir sa stopom rasta BDP-a od 2,8 do 3,2 posto godišnje i visokom zavisnošću od turizma, koji čini više od 18 posto BDP-a. Zadarska županija, kao dio analiziranog područja, u tom procentu ima iznadprosječan udio uslužnih djelatnosti, posebno turizma.
Crnogorska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od turizma, koji čini oko 25 posto BDP-a i predstavlja glavni izvor prihoda ove zemlje.
Statistika za Bosnu i Hercegovinu navedena je kao jedna od strateških slabosti, ali NP Una, kao jedini nacionalni park u Federaciji BiH, ima uzlaznu putanju razvoja.
– Ovim projektom uskoro ćemo biti opremljenji sa digitalnim brojačima posjeta na ulazima u park, zatim ćemo postaviti pametne klupe, solarne sisteme, stalke za bicikla, protupožarne i objekte prve pomoći. Preostale tri faze projekta su naučna istraživanja eko-sistema koji su u toku, komunikacijski paket i zajedničko učešće na sajmu, te izrada marketinških planova, kazala nam je Admira Alijagić iz NP-a Una.
Urađena su i četiri velika istraživanja sedre, kormorana, dabrova, čistoće voda i uticaj turista na eko-sistem, kaže nam Alijagić
U marketinškom planu za Nacionalni park Una, koji su izradile Ajla Dorfer i Olja Latinović, navodi se da je ostvaren kumulativni rast u posljednje četiri godine od 75 posto posjeta, sa godišnjom stopom rasta od 20 posto. Tako je, naprimjer, u pandemijskoj 2020. godini NP Una posjetilo oko 60.000, a narednih godina to je bilo 120.000, pa 140.000, 160.000 i konačno sa rekordnom 2024. godinom 180.000 posjetilaca. Radi se o striktno registrovanom broju posjeta izračunatih po osnovu broja prodanih ulaznica u park iako se za svaku godinu procjenjuje da je bilo više za od 10 do 20 hiljada nepribilježenih posjeta.
Kada je u pitanju međunarodno tržište, NP Una i dalje računa na tri najveće grupe posjetitelja. Prva grupa stiže iz zapadne i centralne Evrope – najčešće su to Njemačka, Austrija, Italija, Francuska, Belgija i Holandija. Ove zemlje predstavljaju tržišta visokog potencijala, njihovi turisti cijene održivost, autentičnost i aktivni odmor. Veliki broj dolazi vlastitim kamperima i kombi-vozilima, često u okviru višednevnog obilaska Balkana. Bitni faktori su im pristupačnost, sigurnost, komunikacija na engleskom jeziku i mogućnost individualnog istraživanja.
Druga međunarodna grupa posjetitelja je ona sa Bliskog istoka. Turisti iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bilježe konstantan rast u BiH, posebno tokom ljeta. Za njih su atraktivni vodeni resursi, blaga klima, prirodna ljepota i halal prilagođena ponuda. NP Una se profilira kao destinacija koja sve to kombinuje sa zahtijevanom privatnošću i autentičnim iskustvima u skladu s ovim vrijednostima.
Kako privući Azijce?
Zbog najnovijih dešavanja na Bliskom istoku ove godine je upitno koliko će se sve to odraziti na dolazak turista. Zbog toga je na sljedećoj i najnovijoj grupi turista potrebno najviše raditi. Rezultati prekogranične saradnje u projektu Revers bit će prezentovani u aprilu, na Međunarodnom sajmu u Mostaru. Naime, treća međunarodna grupa su turisti iz Azije, prije svih to su Kina, Malezija, Južna Koreja i Japan.
– Uz pomoć vizne liberalizacije i sve jače prisustvo BiH u azijskim agencijama i vodičima, ova grupa ima najveći potencijal. Njih karakteriše interes za fotografiju, prirodne atrakcije, kulturnu baštinu i sigurnost. Ovdje se otvara mogućnost razvoja takozvanih insta-friendly tačaka, kulturnih paketa i saradnje s vodičima koji govore jezike tih zemalja, ističe se u planu NP-a Una.
Najotporniju grupu na krize, ali i najmanje zahtjevnu čine domaći turisti. Lokalno tržište karakterišu ograničena platežna moć i kratke sezone godišnjih odmora. Posjetioci iz BiH, s naglaskom na jednodnevne ili vikend-posjete, stižu iz većih urbanih centara poput Banje Luke, Bihaća, Sarajeva, Tuzle i Mostara. Tu je i dijaspora, koja tokom ljetnih mjeseci masovno posjećuje rodni kraj, te mladi i školske grupe, koji su važna ciljna skupina u edukativnom i interpretacijskom segmentu turističke ponude.
Na kraju, tu je i vrlo zahvalno regionalno tržište. NP Una posjećuju i turisti iz Dalmacije, Slavonije i grada Zagreba, zbog blizine i povezanosti s Bihaćem. Slovenija i Srbija imaju visoku stopu ponovnog dolaska i rastući interes za aktivni turizam. Slovenci su česti učesnici raftinga na Uni, dok Srbijanci često dolaze organizovano, u okviru grupnih tura. Crna Gora i Sjeverna Makedonija, također, imaju potencijal na kojem tek treba raditi kroz saradnju i regionalne projekte, a jedan od takvih je upravo Revers.
(Oslobođenje)
