Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi uskoro početi u uobičajenim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija tržište je uglavnom snabdjeveno potrebnim sjemenom i sadnim materijalom za ovu sezonu. Ipak, poljoprivrednici ulaze u novu proizvodnu godinu uz niz problema koji sve više utiču na domaću poljoprivredu.
Prema informacijama iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ove godine očekuje se sjetva kukuruza za zrno i silažu, soje te različitih povrtlarskih kultura na površinama sličnim kao i prethodnih godina. Proizvođači trenutno obavljaju pripreme i čekaju povoljne vremenske uslove kako bi započeli radove na njivama.
Dobra vijest za proizvođače je da, barem za sada, nema većih problema u nabavci repromaterijala. Dobavljači su na vrijeme osigurali potrebne količine sjemena i sadnog materijala, pa tržište nije suočeno s ozbiljnim nestašicama.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da domaća poljoprivreda ulazi u sezonu s nizom strukturnih izazova. Jedan od njih je velika ovisnost o uvozu sjemenskog materijala, jer Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijenu vlastitu proizvodnju u tom segmentu.
Poseban problem predstavlja i neregistrirana proizvodnja sadnica koja se pojavljuje na tržištu. Takva proizvodnja stvara nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima, dok kvalitet sadnog materijala često nije pod kontrolom nadležnih institucija. To može dovesti do širenja biljnih bolesti i smanjenja prinosa.
Stručnjaci dodatno upozoravaju da klimatske promjene sve snažnije utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Posljednjih godina bilježi se manjak padavina i promjene u rasporedu vremenskih prilika, što utiče na rokove sjetve i planiranje proizvodnje. U nekim slučajevima rokovi se pomjeraju i do nekoliko sedmica u odnosu na ranije uobičajene termine.
Sve to dovodi do zaključka da će se domaći poljoprivrednici u narednim godinama morati sve više prilagođavati novim uslovima proizvodnje. Zbog nepredvidivih klimatskih prilika i rasta troškova, uzgoj na otvorenom prostoru postaje rizičniji, pa se dio proizvodnje već seli u plastenike i staklenike gdje su uslovi kontrolisaniji.
Proljetna sjetva tako počinje uz relativno stabilnu ponudu repromaterijala, ali uz jasnu poruku stručnjaka da se poljoprivreda u BiH nalazi pred velikim promjenama koje će zahtijevati prilagođavanje proizvođača i snažniju podršku države.
