Dok otkupne cijene mlijeka padaju, troškovi proizvodnje sve su veći. Poljoprivrednici, kako ističu, doslovno vode bitku za opstanak. U Sanskom Mostu i Cazinu, prema njihovim riječima, u posljednjih deset godina računica nikada nije bila teža. Ipak, uprkos izazovima, većina proizvođača ne odustaje. Nastavljaju raditi i boriti se za opstanak, dok lokalne i kantonalne vlasti najavljuju raniju isplatu poticaja kako bi ublažile posljedice krize.
Teška godina za proizvođače
Mersad Pašić, poljoprivrednik iz Sanskog Mosta, istakao je da je pred proizvođačima jedna od najtežih godina u posljednjoj deceniji.
„Ova godina će, po mom mišljenju, biti jedna od najtežih za proizvodnju mlijeka u posljednjih deset godina, možda i duže“, kazao je Pašić.
Na ovoj, kao i na mnogim drugim farmama, planira se i proširenje proizvodnje. Dvadesetdevetogodišnji Mehmed Alagić je sa samo 18 godina preuzeo farmu od oca, modernizovao je i među prvima u Federaciji uveo robotiziranu mužu krava.
„Mi smo na to navikli, ali problem je ova godina. Enormno su porasle cijene gnojiva i goriva. Ko je bio u mogućnosti da nešto nabavi ranije, taj će lakše prebroditi situaciju“, rekao je Alagić.
U sanskim selima poput Fajtovaca i Skucanog Vakufa poljoprivreda nije samo posao, nego način života. U proizvodnju su uključene cijele porodice, i to generacijama. Hatema Alagić, poljoprivrednica iz Sanskog Mosta, opisuje svakodnevicu u kojoj se, kako kaže, radi bez predaha.
„Više sam se đubra nakidala nego kruha najela. Ali svi radimo zajedno – djeca dođu s fakulteta pa idu u štalu, muž na njivu, svi smo u poslu“, kazala je Alagić.
Poticaji i uvozni pritisci
U takvim uvjetima, kako navode proizvođači, ključ opstanka je zajedništvo i institucionalna podrška. Svjesne težine situacije, općinske vlasti ove godine ranije pokreću isplatu poticaja. Mensur Seferović, načelnik Općine Sanski Most (SDA), istakao je da je cilj ubrzati podršku proizvođačima.
„Ove godine smo odlučili ranije početi s programom, kako bi naši poljoprivrednici što prije dobili sredstva i mogli ih iskoristiti za pripremu usjeva i sve ono što slijedi“, rekao je Seferović.
Slična situacija je i u Cazinu. Edita Harbaš, poljoprivrednica iz Cazina, upozorava na nepovoljan odnos cijena.
„Sve je skupo, a mlijeko jeftino. Cijene goriva, žita i sjemena stalno rastu“, kazala je Harbaš.
Zehrudin Velić, suvlasnik zadruge iz Cazina, smatra da bi tržište moglo biti stabilnije uz smanjenje uvoza.
„Znatna količina mlijeka se uvozi. Kada bi se taj uvoz smanjio, možda bi se prije uspostavio balans na domaćem tržištu“, rekao je Velić.
Institucionalna podrška
Pomoć najavljuje i kantonalni nivo. Edvin Alijanović, ministar poljoprivrede Unsko-sanskog Kantona (DF), naveo je da su zahtjevi obrađeni i upućeni na realizaciju.
„Ministarstvo je ranije obradilo sve pristigle zahtjeve i proslijedilo ih Ministarstvu finansija. Očekujemo realizaciju više od sedam miliona konvertibilnih maraka“, izjavio je Alijanović.
Posao je ovo koji traži rad bez predaha, ali sve manje sigurnosti. Dok troškovi rastu, poljoprivrednici ostaju na rasksnici između opstanka i odustajanja.
