Odlukom Vlade Federacije BiH, cijena hljeba u pekarama i ostalim prodajnim objektima biće ograničena. Cilj je, kako je obrazloženo, zaštititi životni standard građana i ublažiti inflatorne pritiske na osnovne životne namirnice. Maloprodajna cijena za bilo koje pakovanje hljeba utvrđuje se proporcionalno njegovoj stvarnoj neto masi. To znači da cijena hljeba od 1 kg ne može biti veća od 4 KM, a od 500 grama ne može biti veća od 2 KM, sa PDV-om.
Ova mjera odnosi se na bijeli, polubijeli i crni pšenični hljeb koji su proizvedeni od različitih tipova pšeničnog brašna, bez obzira na trgovački naziv proizvoda, a Odluka se primjenjuje 60 dana od dana stupanja na snagu. Cijene hljeba od 500 grama pomenutih vrsta se kreću u iznosu od 1.75 do 2.50 KM, a od 600 grama oko 3 KM. Cijena hljeba od kilogram u prosjeku je od 3.80 do 4.20 KM. Dok proizvođači hljeba u narednih 60 dana neće moći povećavati cijene iznad dozvoljenih odlukom, i ekonomisti smatraju da to neće imati efekta na materijalni položaj građana. Damir Bećirović napominje da će Odluka vjerovatno kratkoročno biti održana, ali dugoročno nema ekonomski smisao.
DAMIR BEĆIROVIĆ, profesor ekonomije
“Rast će cijene drugih pekarskih proizvoda. Takođe, može se desiti da i manje kvalitetna sirovina bude u sastavu hljebova. U krajnjem slučaju može doći do poreske evazije, pekari će pribjeći neizdavanju računa.”
Penzioneri kupuju lijekove na veresiju, voće i mesne prerađevine su za mnoge luksuz, a tek rijetki kupuju hljeb veće gramaže.
VEHID JAHIĆ, Stranka penzionera Tuzla
“Problem je što sve skuplja. Cijena brašna kao osnovne sirovine je pet, šest puta manja od cijene hljeba. Ovdje je problem ekonomske politike. Ovu će mjeru mnogi građani pozdraviti, ali ovo je volonterizam.”
Kontaktirali smo i nekoliko vlasnika pekara u Tuzlanskom kantonu , ali nisu željeli javno komentirati Odluku. U narednom periodu bi trebalo biti poznato hoće li i kakve efekte zaista i imati ova Odluka.
