Hercegovina je prirodno stanište brojnim vrstama zmija. Stručnjaci ističu kako se na ovom području najčešće susreću neotrovne vrste, dok su prisutne i tri vrste otrovnica, među kojima je najpoznatiji i najopasniji poskok – ujedno i najotrovnija zmija u Europi. Zaključak stručnjaka je jasan: zmije napadaju isključivo kada se osjećaju ugroženo.
Prepoznavanje zmija
Herpetolog, odnosno stručnjak za gmazove i vodozemce Almir Bešo, nekadašnji uzgajivač zmija, u svojoj je bogatoj kolekciji imao različite vrste, uključujući zvečarke i crnu mambu. Ističe kako je najvažnije razlikovati otrovne od neotrovnih zmija. Otrovnice su prepoznatljive po kraćem tijelu i trokutastoj glavi, dok poskok ima i karakterističan rog na vrhu glave.
„Ako ima više glodavaca, ima i više zmija, što znači da je omjer jednak. Ne dirati zmiju, pogotovo na vodi. Ona pliva po vodi, dolazi da pije ili padne sa stijene. Otrovna zmija uvijek pliva po vodi, nikada ne roni“, ističe Bešo.
Ponašanje u prirodi
Bešo upozorava da zmije ne treba dirati, niti ubijati jer su prirodni regulator populacije glodara i na taj način pomažu čovjeku. Planinari i ljubitelji prirode također često dolaze u kontakt sa zmijama, osobito u planinskim predjelima.
„Kada dođe do susreta, treba pokušati ostati miran i pustiti da stvari idu svojim tijekom, bez diranja i uznemiravanja zmije. Možemo dati do znanja da smo tu – lupnuti nogom ili napraviti buku štapom“, kaže član Hrvatskog planinarskog društva Prenj iz Mostara Ivan Tica.
Simptomi ugriza zmije
Liječnici upozoravaju kako ugriz zmije može izazvati ozbiljne simptome – od lokalnog otoka i promjena na koži do razvoja šoka u prvim satima nakon ugriza.
„Prvo što primijetimo su dvije ranice ili jedna na mjestu ugriza, otok, hladna i znojna koža koja počinje žutjeti. U prvih 48 sati može se razviti šok, koji je glavni uzrok smrtnosti“, istaknuo je šef Infektivnog odjela u Kantonalnoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru Nazif Derviškadić.
Pravilno postupanje
Ipak, važno je znati pravilno reagirati. Ne preporučuje se podvezivanje ekstremiteta, rezanje rane, isisavanje otrova niti stavljanje leda.
„Osnovna greška koja se radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jest da se daje kortikosteroid i serum zajedno – praktički se međusobno poništavaju i nemaju učinka. Takvi pacijenti dolaze kod mene. Imao sam oko 13 posto takvih slučajeva“, rekao je Derviškadić.
Jedan težak slučaj iz 2004. godine, kojeg se prisjeća Derviškadić, završio je uspješno zahvaljujući pravovremenoj reakciji i adekvatnom liječenju. U posljednjih nekoliko godina bilježi se manji broj zmijskih ugriza, što se dijelom pripisuje deratizaciji. Uklanjanjem otpada i smanjenjem broja glodara u blizini kuća smanjuje se i prisutnost zmija.
Zdravstvene ustanove spremno dočekuju ljetnu sezonu, a u mostarskoj Kantonalnoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ uvijek imaju dovoljne količine seruma na raspolaganju.
