Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježila je umjeren rast, ali uz jasne znakove slabosti koje bi se mogle nastaviti i tokom 2026. godine. Prema analizi Raiffeisen banke, rast BDP-a u prošloj godini iznosio je 2,1 posto, a najveći oslonac domaće ekonomije bili su potrošnja domaćinstava, javna potrošnja i investicije.
Potrošnja građana porasla je za 2,3 posto, državna potrošnja za 2,8 posto, dok su investicije zabilježile rast od 6,7 posto. Ipak, pozitivne efekte domaće potražnje značajno je umanjio vanjskotrgovinski sektor. Izvoz je rastao sporije od uvoza, što je dodatno pokazalo koliko je ekonomija BiH i dalje zavisna od uvoza i ranjiva na vanjske poremećaje.
Poseban problem ostaje inflacija. Cijene su tokom 2025. godine u prosjeku porasle za četiri posto, najviše zbog poskupljenja hrane, usluga i energije. Početkom 2026. godine dio pritisaka se smirio, ali su troškovi stanovanja, energenata, komunalnih usluga i rada nastavili gurati cijene prema gore.
Dodatni udar došao je s globalnog energetskog tržišta, gdje su poremećaji u snabdijevanju i rast cijena nafte dodatno pogodili i BiH. Inflacija je u martu ubrzala na 5,1 posto, dok je transport zabilježio rast cijena od 11,1 posto. Procjene govore da bi prosječna inflacija u 2026. mogla iznositi oko 4,5 posto.
Iako maloprodaja početkom godine bilježi snažan rast, industrijska proizvodnja ostaje u padu. U prvom kvartalu zabilježen je pad od oko šest posto, uz posebno snažan pad u rudarstvu i nastavak negativnih kretanja u prerađivačkoj industriji.
Zbog slabijih izgleda u eurozoni, koja je glavni trgovinski partner BiH, te domaćih strukturnih problema, očekivani ekonomski rast za 2026. godinu revidiran je naniže, na 1,7 posto.
