Internet je promijenio pravila političke igre, pretvarajući izborne kampanje u borbu za pažnju korisnika. Jesmo li dovoljno medijski pismeni da razlučimo gdje prestaje informisanje, a počinje manipulacija?
Društvene mreže danas više nisu samo mjesto za komunikaciju. Postale su teren na kojem se vodi glavna borba za utjecaj na javno mnijenje. U godini izbora u BiH, pitanje je da li mi kontrolišemo sadržaj ili on kontroliše nas.
“Kada govorimo o političkom PR-u danas, ne govorimo više o klasičnim kampanjama kao što su plakat, intervju i debata. Sada govorimo o mikrotargetiranju, gdje jedna ista politička poruka može, na različite načine i u različitim verzijama, da se prilagodi za 10 različitih demografskih grupa. To je marketinška logika i ona, po prirodi stvari, fragmentira javni prostor”, kaže Lejla Mešanović, direktorica marketinške agencije.
Digitalni prostor u BiH umjesto debate nudi podjele. Političari se na mrežama prodaju kao zvijezde, dok njihove stvarne obaveze prema građanima ostaju u sjeni filtera i lajkova.
“U bh. društvu i političkom kontekstu, obilježenom dubokim nepovjerenjem, izraženim političkim tenzijama i osjetljivim identitetskim pitanjima, digitalni prostor nerijetko postaje mjesto intenzivne političke mobilizacije, dezinformacija i emocionalne polarizacije”, ističe Muhamed Hamzić, predsjednik Foruma mladih Kruga 99.
“Na političare mladi danas sve više gledaju kao na zvijezde društvenih mreža te na osnovu toga prosuđuju njihovu ulogu u društvu, zaboravljajući da su oni ti koji donose odluke i koji određuju njihovu svakodnevnicu, pa čak i njihovo slobodno vrijeme”, dodaje komunikologinja Elma Agić.
Ipak, građani vide problem. Previše informacija i stalna manipulacija stvaraju odbojnost. Umjesto da razmjenjuju stavove, ljudi se sve više povlače, gubeći povjerenje u sve što pročitaju.
“Mislim da je više za političku manipulaciju i obmanu građana u pogrešnom pravcu”, kaže jedna građanka u anketi.
“Za političku manipulaciju. Zato ja imam ovo, ne boli me glava, šta će mi. Samo lažu, petljaju, kradu, uzimaju”, poručuje drugi sagovornik.
“Ti sad uopšte ne znaš za koga da glasaš kad čitaš ono sve. Ti vidiš da je borba između njih, a ne da se narod pita”, smatra još jedna građanka.
I dok povjerenje tone, pitanje je kako se odbraniti od manipulacije i zaštititi izborni proces uoči izlaska na birališta.
“Ako počnete s djecom u osnovnoj školi da ih učite demokratskom komuniciranju, demokratizaciji medija, osnovnoj pismenosti, koju oni usvajaju ad hoc dok rastu, i odgovornom korištenju društvenih mreža, kritičkom razmišljanju, kao što to rade skandinavske zemlje, onda možete imati društvo u kojem ćete imati mlade koji mogu da se kritički odnose prema sadržajima, da ne podliježu svakom negativnom trendu koji se javi”, kaže medijska analitičarka Ermina Gakić-Kulenović.
Spas nije u zabranama, već u učenju. Bez medijske pismenosti od malih nogu, društvene mreže će ostati teren na kojem se umjesto istine plasiraju obmane i lažne vijesti.
