Broj stanovnika Bosne i Hercegovine iz godine u godinu drastično se smanjuje. Negativan prirodni priraštaj bilježi se već 24 godine, a rijetke su lokalne zajednice u kojima je broj rođenih veći od broja umrlih. U prošloj godini jedino je Zapadnohercegovački kanton imao pozitivan prirodni priraštaj, dok su u Republici Srpskoj to bili Istočni Drvar, Kupres i Jezero. Stručnjaci upozoravaju da bi konstitutivni narodi u vlastitoj zemlji mogli postati manjina.
Negativan prirodni priraštaj i odlazak stanovništva prisutni su širom zemlje. U Federaciji BiH čak devet od deset kantona bilježi negativan trend, dok su u Republici Srpskoj 61 od 64 opštine u minusu kada je riječ o broju rođenih i umrlih. Samo po tom osnovu Bosna i Hercegovina godišnje izgubi gotovo 10.000 stanovnika.
ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE SRPSKE
„U 2025. godini u Republici Srpskoj rođeno je 8.825 djece, što je za 402 manje nego godinu ranije. Umrle su 13.904 osobe.“
FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU
„U 2025. godini u Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, dok je umrla 20.541 osoba, što znači da je prirodni priraštaj bio minus 5.154.“
Prema podacima demografa, Republika Srpska je od 2002. do 2025. godine samo zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubila gotovo 108.000 stanovnika, a sličan trend prisutan je u cijeloj Bosni i Hercegovini.
ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf
„Čak i kada biste u jednoj godini izdvojili milijarde za podsticanje nataliteta, efekti bi se osjetili tek za dvije decenije. Potreban je strateški, dugoročan i planski pristup ovom problemu.“
Mjere podrške pronatalitetnoj politici postoje na entitetskim i lokalnim nivoima, ali mnogi smatraju da nisu dovoljne i da su došle prekasno.
SANJA TOPIĆ, Udruženje 4+
„Imamo besplatne udžbenike, mjesečne karte za višečlane porodice i pomoć za nezaposlene roditelje. To jesu dobre mjere, ali mislim da su zakasnile.“
Dodatni problem predstavlja masovno iseljavanje stanovništva. Procjenjuje se da je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine napustilo oko 600.000 ljudi, uglavnom mlađe populacije.
MIRHUNISA ZUKIĆ, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH
„U posljednjih godinu dana bilježimo sve više informacija o želji ljudi da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Pokrećemo portal ‘Povratak u domovinu’ koji će pružati informacije o životu u lokalnim zajednicama.“
Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini bi do 2070. godine moglo živjeti svega oko 1,5 miliona stanovnika, a tržištu rada nedostajaće oko 600.000 radnika.
SAŠA AĆIĆ, direktor Unije poslodavaca RS
„Negativni demografski trendovi već ozbiljno ugrožavaju ekonomski rast i održivost sistema socijalne zaštite. Nažalost, rješenje će vjerovatno biti u angažovanju strane radne snage.“
Bosna i Hercegovina se više od dvije decenije suočava s negativnim prirodnim priraštajem i masovnim odlaskom stanovništva. Iako postoje određene mjere podrške i sve više interesa za povratak građana, stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljne dugoročne strategije neće biti značajnijih promjena.
