Proces izbora nasljednika Christiana Schmidta na čelu OHR-a prerasta u ozbiljno diplomatsko nadmetanje između Sjedinjenih Američkih Država i pojedinih evropskih partnera, a sve češće se postavlja pitanje kakve bi posljedice mogao imati eventualni izostanak dogovora.
Nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), nije postignut konsenzus o izboru novog visokog predstavnika. U centru pažnje našla su se dva kandidata – italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, kojeg podržavaju SAD, te francuski kandidat Rene Troccaz, iza kojeg stoji dio evropskih država. Pregovori su nastavljeni uz očekivanje da bi odluka mogla biti donesena do kraja mjeseca.
Posebnu pažnju izazvala je reakcija Washingtona nakon neuspjelog pokušaja postizanja dogovora. Američka administracija upozorila je da bi mogla preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini ukoliko ne dođe do rješenja, što su brojni analitičari protumačili kao snažan politički pritisak na evropske saveznike.
Prema dostupnim informacijama, SAD smatraju da bi Landi trebao preuzeti funkciju visokog predstavnika, dok dio evropskih zemalja zagovara kandidata koji bi nastavio dosadašnju politiku OHR-a i zadržao široke mehanizme djelovanja međunarodne zajednice u BiH.
Iako eventualno američko povlačenje ne bi automatski ugasilo OHR, jer njegova pozicija proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i međunarodnih odluka, brojni posmatrači upozoravaju da bi bez podrške Washingtona značajno oslabila politička snaga ove institucije. Posebno se ističe važnost američke uloge u radu PIC-a, kao i u nadzoru Brčko distrikta, gdje tradicionalno ključne funkcije obavljaju američki predstavnici.
Zbog toga se aktuelni spor ne posmatra samo kao pitanje izbora jednog diplomate, već i kao svojevrsni test odnosa između SAD-a i Evropske unije kada je riječ o budućem međunarodnom angažmanu u Bosni i Hercegovini. Ishod pregovora mogao bi odrediti ne samo ime novog visokog predstavnika nego i pravac djelovanja OHR-a u godinama koje dolaze.
