Dok mlade opterećuju brojne teme koje koče njihov razvoj – ostali su uskraćeni za ključne lekcije. Posljednje istraživanje donijelo je zabrinjavajuće uvide u načine njihovog raspolaganja i upravljanja novcem. Mladi su pokazali daleko manje znanje osnovnih finansijskih pojmova u odnosu na opću populaciju u Bosni i Hercegovini.
Telefoni, kartice, brendovi, online kupovina, shopping – prilika nikada više, a u školama se o svemu uči više nego o novcu. Na pitanje da li ih je bilo ko, ikada, igdje naučio šta znače pojmovi: kamata, kredit i pozajmica, mladi su nam rekli:
“Mislim da nas ne uče o tim nekim osnovnim, elementarnim, životnim stvarima koje će nam sigurno zatrebati kada završimo i osnovne i srednje škole. Nekako nas samo puste da se mi sami snađemo u procesu”.
Ključne lekcije izostaju iz gotovo svih srednjoškolskih kurikuluma, osim u ekonomskim školama. Zato je pravo snalaženje i prvo zaduživanje, ali i razumijevanje mogućnosti. Ovako zvuče neki od odgovora o razlici između namjenskih i nenamjenskih kredita:
“Pa, iskreno, ja ne bih znala razložiti ta dva pojma. Morala bih se konsultovati sa nekim”, “Pa, iskreno, ne razumijem se u te ekonomske stvari. U školi smo samo malo radili kamatu iz matematike i to je jedini uvid koji smo imali u ekonnomiju. Mogu samo samo pretpostaviti da je namjenski kredit kada znamo u šta ulažemo”.
Ni pitanje o ulaganju ne budi mnogo kreativnosti, i to je sfera koju je, reklo bi se, formalni obrazovni sistem potpuno prepustio neformalnom.
“Ne znaju mogućnosti investiranja. Dakle, iz njihovog ugla je investiranje kupovina stana, i tu, nažalost, priča završava. Također – gdje imamo manjak razvijene svijesti je kod spremnosti da štedimo”, kazao je Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih “Kult”.
Više od 47 posto mladih ispitanika priznalo je da ne prati niti kreira svoj kućni budžet, dok velika većina njih nije koristila niti bankovne račune i druge slične oblike štednje. Tek četiri posto mladih zainteresovano je za kriptovalute – a i kod štednje i kod ulaganja brojni su nasjeli na internet prevare ili pogrešne savjete. Zato je jedan od zaključaka istraživanja i hitnost tretiranja ovih stvari u školskim klupama.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine predvodi važnu inicijativu integracije finansijske pismenosti u obrazovni sistem BiH”, poručio je Adnan Baktić iz Centralne banke BiH.
Svjesni da su, u podijeljenom sistemu, daleko od uvođenja predmeta ovoga tipa, očekuju, barem, raspoloživost i odgovornost ključnih aktera i nastavnog osoblja, kako bi dokučili što veći broj mladih – prije nego lekcije nauče na vlastitim greškama.