Nacionalni park Una se priprema za predstojeću sezonu koja bi trebala biti najbolja do sada te nadmašiti čak i rekordnu 2019. godinu. Međutim, primarni cilj svih nacionalnih parkova i parkova prirode nije razvoj turizma, već zapravo očuvanje zaštićenog područja, te biljnog i životinjskog svijeta.
Medo Ljutoč, sa oznakom BH 001, najveća je evropska zvijer, a prva koja je uhvaćena i praćena putem GPS ogrlice na području Nacionalnog parka Una. Pored njega, u proteklih devet godina praćena su još tri medvjeda – Buk, Grmeč i Unac. Sada je red došao na vuka.
Haris Hadžihajdarević voditelj je projekta i uposlenik Nacionalnog parka Una, koji objašnjava: „Uz pomoć dr. Slavena Reljića sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, koji je tu sa nama i angažiran već nekoliko godina, postavili smo nekoliko zamki za humano hvatanje vuka, a onda slijede druge aktivnosti“.
Iz podataka koji će stizati naredne dvije godine će se prikupiti važne informacije o životu, navikama, ali i koegzistenciji ove zvijeri sa ljudima. Uz zaštitu životinja, paralelno se štiti i rijeka Una, najveći biser Nacionalnog parka. U Bihaću je potpisan sporazum sa Javnom ustanovom za zaštitu prirode Ličko-senjske županije. Krajnji cilj je proglasiti zaštićeno područje i na drugoj obali rijeke Une.
„Da se za taj srednji tok sa hrvatske strane, koji nema apsolutno nikakvu zaštitu, pronađe pripadajuća kategorija zaštite tako da se priča zaokruži“, ističe za Federalnu televiziju Tomislava Maratović-Jurković, direktorica JU za zaštitu prirode Ličko-senjske županije.
Direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić dodaje kako je njihov cilj da se dobije zaštitu i sa druge strane: „Onda ćemo imati pečat dugotrajne, odnosno dugoročne zaštite na ovim prostorima što garantira i zaštitu i očuvanje prirode, ali i održivi razvoj“.
Pored resursa, biljnog i životinjskog svijeta, Nacionalni park Una pažnju posvećuje i stanovništvu koje živi na ovom području. Tako Plan upravljanja Parkom, ali i Plan upravljanja posjetiocima prave na radionici sa lokalnim stanovištvom.
„Kako bismo zaštitili prirodu i kreirali održivi turizam, moramo pitati lokalne zajednice koje su njihove potrebe i kako oni žele sudjelovati u svemu tome“, precizira Dunja Delić, konsultantica na projektu.
Možda su ovakve aktivnosti jedan od razloga zašto Bihać i Unsko-sanski kanton imaju takav odnos prema Uni. Ova rijeka u Krajini je svetinja, po njoj se daju imena djevojčicama, a članom Ekološkog udruženja Unski smaragdi postajete automatski po rođenju, čime ste već u porodilištu položili zakletvu da Unu čuvate i volite.