Iako je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja sa najmanjom kupovnom moći na evropskom kontinentu kada je u pitanju cijena lijekova, ona prati standard država koje imaju daleko veći GDP po glavi stanovnika. Lijekovi u našoj zemlji su među najskupljima u regionu. Cijene variraju od entiteta do entiteta. Da li će doći do pojeftinjenja i kada?
Sva regulativa koja se donosi u Bosni i Hercegovini, tvrde upućeni, u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da su nam lijekovi skuplji nego u zemljama okruženja. Kod devet od trinaest najprometovanijih lijekova cijena u BiH je najviša. Najviše prodavan lijek u iznosu od 17 miliona maraka u Bosni i Hercegovini u 2019. godini bio je Herceptin. Veleprodajna cijena Herceptina u obliku praška za koncentrat za infuziju najskuplja je u Bosni i Hercegovini i iznosi 927,81 KM. Isto je i sa rastvorom za injekciju koji u BiH košta 2.763 KM.
Koliko zarađuju naši veleprodavci pojasnili su iz Udruženja građana „Misli dobro“ koje je pokrenulo inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu oblikovanja cijena lijekova u Bosni i Hercegovini.
“Na lijek od 1000 KM recimo u Srbiji je zarada oko 950 dinara. To je oko 15 maraka. U Hrvatskoj to je nekih 50 i nešto više se može zaraditi. U Federaciji se može zaraditi 250 maraka. U Republici Srpskoj se može zaraditi 180 maraka, isto kao u Crnoj Gori”, kaže za BHRT Uroš Vukić iz Udruženja građana „Misli dobro”.
O inicijativi za izmjenu Pravilnika o određivanju cijena lijekova iduće sedmice će raspravljati i Stručni savjet Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Jednom od izmjena planira se uvođenje niže stope PDV-a na lijekove.
“Ova inicijativa o smanjenju PDV-a koja je u određenoj formi prošla Predstavnički dom treba biti podržana i u Domu naroda. U tom slučaju bi PDV prema ovom prijedlogu bio pet procenata. To bi značilo da bi za 12 odsto mogla veleprodajna cijena lijekova da se smanji”, rekao je za BHRT Lazar Prodanović, član stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Druga izmjena odnosi se na utvrđivanje referentne cijene koja se kod nas dobije kada se sabere cijena nekog lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji i podijeli sa tri. Traži se da se umjesto Slovenije uzme neka druga zemlja EU poput Bugarske i Rumunije koje imaju sličan standard kao Bosna i Hercegovina i gdje su lijekovi znatno jeftiniji nego u Sloveniji.
“U tom našem Pravilniku stavljene su zemlje koje, kada se konačno sabere i napravi prosječna vrijednost lijeka, ispadne da je cijena lijekova maksimalna veleprodajna cijena zapravo kod nas najveća”, navodi predsjednica Farmaceutskog društva Republike Srpske Rada Amidžić.
Predlagači izmjene propisa koja se odnosi na visinu veleprodajne i maloprodajne marže na lijekove nadaju se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa, u prvom redu, kako navode, moćnog farmaceutskog lobija.