Ruska vojska nastavljaju svoju vojnu operaciju u Ukrajini, započetu 24. veljače.
Na svojoj redovnoj prijepodnevnoj medijskoj konferenciji glasnogovornik ruskog MO general Igor Konašenkov izjavio je da su tijekom proteklog dana raketne snage i topništvo izvršili 1098 borbenih misija po ukrajinskim vojnim objektima.
“Uslijed udara uništeno je: tri ukrajinska helikoptera Mi-8 na lokalitetu u blizini naselja Čugujev, tri instalacije protuzračnog raketnog sustava Osa-AKM na periferiji naselja Barvenkovo, 16. skladišta oružja i vojne opreme, kao i 33 zapovjedna mjesta ukrajinskih postrojbi”, kazao je Konašenkov. Izjavio je i da su ruski sustavi protuzračne obrane na području Novaja Dmitrovka, regija Harkiv, oborili ukrajinski zrakoplov Su-25 i da je tijekom noći uništeno 15 ukrajinskih bespilotnih letjelica, uključujući jedan Bayraktar TB-2 u Mikolajevskoj regiji.
Sinoć je rusko Ministarstvom obrane izvijestilo kako su stručnjaci inženjerijskih postrojbi ruske vojske preuzeli nadzor nad velikim skladištem Oružanih snaga Ukrajine u blizini Harkiva, u kojem se nalaze tisuće tona različitog streljiva, o čemu su objavili i video snimke.
Ukrajinska vojska napustila je to skladište čiji arsenal sadrži „velike količine streljiva za topništvo, minobacače i višestruke raketne sustave, oružje protuzračne obrane“. U hangarima su, osim streljiva sovjetske proizvodnje, pohranjena i ona zapadne proizvodnje, navodi se u priopćenju.
I možda najznačajnija vijest što se ruskih vojnih poteza na tlu Ukrajine posljednjih dana tiče: ruska vojska jučer je počela napade po željezničkoj infrastrukturi Ukrajine kako bi poremetila opskrbu oružjem iz zapadnih zemalja. Jučer su ruski mediji izvijestili, pozivajući se na službene vojne izvore, kako su napadnuti prilazi mostovima preko rijeke Dnjepar u Dnjepropetrovskoj regiji – konkretno, željeznička infrastruktura. Time je očito reagirano na učestala pitanja ruske stručne, medijske i obične javnosti zašto ruske snage ne uništavaju prije svega željezničku infrastrukturu i mostove preko Dnjepra (velike i široke rijeke koja gotovo po sredini dijeli Ukrajinu na njen istočni i zapadni dio) s obzirom da se jedino željeznicom mogu učinkovito prevoziti velike količine teškog naoružanja koje Ukrajini isporučuje Zapad. Cestovnim komunikacijama to bi bilo puno sporije i zakrčilo bi normalno odbijanje prometa a time bi bilo i lakša meta za ruske zračne napade.
Očito je ovotjedna najava SAD-a o novim isporukama Ukrajini teškog i još suvremenijeg naoružanja u vrijednosti od 800 milijuna dolara bio i onaj okidač koji je potaknuo rusko vojno zapovjedništvo na ovakvu odluku.
Ranije ruska vojska nije uništavala ključnu ukrajinsku prometnu infrastrukturu, što je tumačeno različitim neslužbenim izjavama u rasponu od onih koje su tvrdile da su mostovi potrebni za evakuaciju civila iz područja zahvaćenih vojnim operacijama, pa do onih da će ruska vojska te mostove morati koristiti ako se želi brže prebacivati u zapadni dio Ukrajine.