Odugovlačenje mirovnih pregovora i nova ofenziva sugeriraju da bi ‘specijalna operacija’ Rusije mogla eskalirati u ‘rat’ protiv Zapada, piše Financial Times. Unatoč neuspjehu Rusije da probije ukrajinsku obranu, velikim žrtvama i nizu vojnih poraza, Kremlj je zadržao moto: ciljevi invazije Vladimira Putina bit će postignuti u potpunosti.
No, čini se da se teritorijalni ciljevi Rusije mijenjaju ovisno o kratkoročnim ciljevima koje Putinove trupe postižu na ratnoj bojišnici. Ruski predsjednik odbacio je početni plan zauzimanja središnjih područja Ukrajine, uključujući Kijev, u korist nove ofenzive na istoku, u regiji Donbas.
No, ruski ciljevi, za koje je Putin jasno dao do znanja da uključuju okončanje ukrajinske državnosti, ostaju nepromijenjeni, tvrde ljudi uključeni u posredovanje u mirovnim pregovorima između Moskve i Kijeva.
To znači da je Putin spreman za dugotrajan sukob koji ide puno dalje od nedavno zacrtanog cilja ‘oslobađanja Donbasa’, ocijenili su.
Putin želi zauzeti cijelu jugoistočnu Ukrajinu kako bi odsjekao zemlju od Crnog mora i stvorio temelje za daljnje napade, poručuju.
– On je taktičar, džudist.. Želi te obmanuti pa onda prebaciti preko ramena, rekao je jedan od posrednika, referirajući se na Putinovu ljubav prema džudu.
– On nije razuman, ima iskrivljenu sliku svijeta u glavi.. A i scenarij se promijenio. Apetit dolazi tijekom obroka.
Utjecajni tajkun iz Moskve tvrdi da će sukob trajati onoliko dugo koliko je potrebno Putinu da ga proda kao uspjeh na domaćem terenu.
– Ako ne možete prikazati biračkom tijelu da izgleda kao pobjeda, ne možete sačuvati obraz, rekao je poduzetnik.
Čini se da je Rusija naučila iz nekih vojnih pogrešaka s početka invazije na Ukrajinu, piše dugogodišnji dopisnik FT-a iz Moskve Max Seddon.
To je dovelo do preraspoređivanja njezinih snaga prema Donbasu i imenovanja novog zapovjednika na terenu. No, Putinovo razmišljanje o stanju na terenu iskrivljeno he jer dobiva netočne izvještaje s bojišnice te propagande koju sluša na državnoj televiziji, tvrde ljudi bliski pregovorima.
– Događaji se ne prenose istinito do vrha zapovjednog lanca, rekao je Pavel Luzin, neovisni vojni analitičar.
To će vjerojatno posljedično omesti rusku ofenzivu i prisiliti Putina da suspendira operacije u nekom trenutku idućeg mjeseca.
– To je ogromna hijerarhija, a kada neki niskorangirani analitičar napiše izvještaj o tome što se stvarno događa, on prođe kroz ruke 10 šefova i kada dođe do vrha, ispada da sve odlično funkcionira. Tako to ide, rekao je Luzin.
– Treba im odmor samo da razmisle o tome što imaju. Ne znaju koliko im je ostalo vojnika s ugovorom, ne znaju razmjere vlastitih gubitaka, ne znaju koliko im je vojne opreme ostalo niti u kakvom je stanju, ocijenio je Luzin.
Ukrajinski dužnosnici prvotno su mislili da Putin traži način da proglasi pobjedu 9. svibnja, kada se tradicionalno vojnom paradom u Moskvi proslavlja pobjeda Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.
No, obzirom na neznatne vojne dobitke i zastoj u mirovnim pregovorima, ima znakova da se Kremlj priprema za dugotrajni sukob koji zapravo prerasta u rat sa Zapadom. Putin je nedavno izjavio da ‘najvažnija stvar koja se danas događa’ nisu tragična događanja u Ukrajini, nego ‘razbijanje unipolarnog svjetskog sustava koji je stvoren nakon raspada Sovjetskog Saveza’.
U skladu s tim se promijenila i retorika na državnoj televiziji. Pohvalili su se s nekoliko vojnih pobjeda osim zauzimanja Mariupolja, što je zahtijevalo uništenje cijelog grada, a TV voditelji za nedovoljno vojno napredovanje krive podršku Zapada Ukrajini.
Neki od njih često govore o korištenju nuklearnog oružja protiv Zapada, trubeći o nedavnom ruskom testiranju nove interkontinentalne balističke rakete Sarmat te citiraju Putinovu izjavu iz 2018. kada se ruski čelnik našalio o ‘uništenju svijeta u nuklearnom holokaustu’ jer, kako je rekao, ‘čemu svijet ako u njemu nema Rusije?’.
Ako želi napredovati na bojišnici, Rusija mora značajno povećati ljudstvo kako bi zaštitila vojnu opremu visoke vrijednosti.
– To se može učiniti samo zadržavanjem ročnika i mobiliziranjem dobrovoljaca, a sve bi to zahtijevalo od Kremlja da prizna kako vodi potpuni rat, a ne ‘specijalnu operaciju‘, rekao je Jack Watling, viši suradnik britanskog obrambenog i sigurnosnog think tanka znanog kao RUSI (Royal United Service Institute for Defense and Security Studies ).
– Ako idete u rat, morate objasniti ljudima što radite i zašto je žrtva vrijedna ratovanja, pojasnio je.
– S obzirom na to da ide loše, a treba uzeti u obzir i vrlo, vrlo visoku razinu iscrpljenosti, Putin će morati objasniti ruskoj javnosti zašto imaju toliko žrtava i zbog čega se to događa.
Umjesto da bude signal pokušaja okončanja rata, ofenziva u Donbasu također može biti uvod u širenje sukoba.
Kada je Rustam Minikajev, najviši ruski general, iznio planove za zauzimanje jugoistočne Ukrajine prošlog tjedna, također je sugerirao da je u planu napad na susjednu Moldaviju, naznačivši da se Rusija priprema za duži rat iscrpljivanja protiv onoga što će ostati od Ukrajine, te da Moskva sukob doživljava kao dio većeg geopolitičkog sukoba.
– Kada uzmemo sve u obzir, mi smo sada u ratu protiv cijelog svijeta, kao što smo bili u Velikom domovinskom ratu, kada je cijela Europa, cijeli svijet bio protiv nas. I sada je isto, nikada nisu voljeli Rusiju, rekao je Minikajev.
Iako analogija Minikajeva nema puno smisla, jer su se SAD i njihovi europski saveznici borili protiv nacista zajedno sa Sovjetskim Savezom, ona ukazuje na vjerovanje da je sukob u Ukrajini ‘samo epizoda većeg sukoba sa Zapadom’, rekla je Tatjana Stanovaja, ugledna ruska politička analitičarka.
– Sve dok Putin ne uspije zapečatiti novu Jaltu, summit koji je Europu podijelio na američku i rusku sferu utjecaja nakon Drugog svjetskog rata, Rusija će se ukopati i neće se ograničiti samo na Ukrajinu, rekla je.
– To ne znači da će osvajati Moldaviju ili Baltik, nego da bi situacija mogla eskalirati zveckanjem oružja, testiranjem oružja ili čak možda uporabom istog.