„Poruka izbora je jasna: Birači su rekli NE politici prethodne vlasti”, kaže Tanja Starič, politička analitičarka i voditeljka na slovenačkom javnom servisu RTV.
Ipak, tako ubjedljiva pobjeda novajlije Roberta Goloba je iznenadila i poznavaoce političke scene. Ankete su ukazivale na tijesnu trku njegovog Pokreta Sloboda i konzervativne Demokratske stranke sada odlazećeg premijera Janeza Janše.
Na kraju, Golobov pokret, koji postoji tek od januara, uzeo je 41 mjesto u parlamentu koji broji 90 stolica. Janšina stranka ima 27, njegovi koalicioni partneri Demohrišćani osam, Socijaldemokrate sedam i Ljevica pet. Preostala dva mjesta rezervisana su za manjine. Izlaznost je bila ogromnih 70 odsto.
Nade u brzo rješavanje problema
„Ovo je poraz etabliranih partija”, kaže Starič. Ona misli da su Socijaldemokrate koje predvodi Tanja Fajon i Ljevica bili na gubitku jer nisu radili na sopstvenoj politici, već su sve snage uložili u kritiku Janšine vlastii borbu da on ode. „A onda su glasovi birača koji su se protivili vlasti otišli novajliji”, dodaje ova novinarka.
„To je i podsjetnik da glasači gaje velike rezerve prema establišmentu. Ali to nije novo. Već desetak godina posmatramo da birači oklijevaju da poklone povjerenje političkim strankama, sistemu i politici uopšte”, dodaje Starič za DW.
Politički analitičar Aljaž Pengov Bitenc smatra da je ishod znak jasnog odbijanja sve autoritarnijeg režima Janeza Janše. Upravo je to, kaže, glavni pokretač ljudi – pitanje da li ste za ili protiv kontroverznog premijera Janše.
„U posljednje dvije sedmice kampanje opozicija je konstantno ukazivala na probleme u Sloveniji koje će ova vlast morati da rješava”, kaže analitičar za DW. „Glasači su kaznili etablirane stranke koje su im govorile da je stanje loše, a istovremeno su to priznale i izabrale mesiju koji bi sad trebalo časkom da rješava probleme.”
Robert Golob, kojem neće biti problem da povede koalicionu Vladu, poznat je kao stručnjak za energetiku. Iako je dugo i u političkim vodama, postao je opšte popularan prošle jeseni kad vlasti nisu htjele da ga zadrže na čelu državne kompanije. On je za to okrivio lično Janšu.
Zagovara liberalnu i zelenu politiku, ali je, kako ukazuje Tanja Starič, gotovo potpuna enigma tim ljudi koji ga okružuju.
Pengov Bitenc je kritičan prema tom fenomenu: „Golobov pokret je projekcija mesijanskog kompleksa slovenačke nacije, koja stalno traži mesiju da odjednom riješi sve probleme. Već smo vidjeli sličnu stvar sa Mirom Cerarom 2014. godine.”
Dobitak za civilno društvo
Golob je u kampanji stalno naglašavao da Sloveniji treba novi „društveni ugovor”, konsenzus o tome kako zemlja treba da izgleda.
„Mi nemamo osnovni konsenzus o tome ko smo i kuda idemo”, kaže i Starič. „Šta su ključna pitanja budućnosti, šta zaista hoćemo? Bivša vlada je htjela da preinači društvo u iliberalnu demokratiju. Opozicija se tome protivi. Ali mi bismo kao društvo morali da imamo konsenzus o tome šta je ispravno, a šta nije. A nemamo ga.”
Pengov Bitenc misli da je smjena vlasti dobar ishod za demokratiju, svojevrsna pobjeda naroda i civilnog društva. Ali, kaže da je ovo bio izbor između dva zla: „Između autoritarne vlasti ili programa štednje kroz koje ćemo morati da prođemo ako želimo da uredimo javne finansije.”
Smatra se da je civilno društvo, koje je pod Janšom bilo pod pritiskom, doprinijelo visokoj izlaznosti. „Ovo je razorilo mit o pasivnim mladim ljudima koje nije briga”, kaže nam Nika Kovač, direktorka „Instituta 8. mart”.
Ona je i lično bila na meti Janšine vlasti. „Nikada mi nije bilo teže nego u prethodna dva mjeseca. Prijetili su mi. Vrijeđali su nas i napadali, ali nešto lijepo je sada proizašlo iz tih ružnih stvari.”
Golob je već obećao da će ukloniti prepreke za civilno društvo koje je postavljala prethodna vlast. Takođe, da će se pozabaviti situacijom na javnom servisu. „Gaženje medija je bio jedan od glavnih razloga što je Janšina vlast izgubila izbore. Ako Golob ispuni obećanja da se donese novi zakon o RTV, onda će to biti dobra stvar za javni servis”, zaključuje Tanja Starič.