Knjiga Rezaka Hukanovića “Deseta vrata pakla” promovisana je sinoć u mostarskom Centru za kulturu u okviru manifestacije “Mostarsko ljeto 2022”.
– Ovo je nadogradnja devetog kruga pakla, dakle jedna užasna patnja, stravično iskustvo čovjeka koji nije pripadao nijednoj stranci. Kao mlad novinar radio sam emisije koje nemaju veze s politikom, ali bez obzira, nosio sam ime koje nosim. U Prijedoru su bila masovna uhićenja i tog 30. svibnja odveden sam u logor zajedno sa sinom koji je tada imao 16 godina, pa se onda pitam ako sam ja i nešto kriv, šta dijete zna o politici. Na moju sreću, moj sin je preživio i sada ima sina koji ima 18 godina. Moram biti iskren, pišući knjigu često sam znao zastajati, preživljavati ponovo sve to o čemu pišem i ja sam to nekako iz sebe ‘istovario’ na papir i bilo je mnogo lakše. Ja i na promocijama najčešće pričam kao o nekom odgledanom lošem filmu, ali nažalost to nije film, to je bila stvarnost, istaknuo je autor Hukanović.
Dodaje kako je osjećao obavezu prema mrtvima sve to zabilježiti.
– Inače sam prije rata pisao pjesme, objavio sa, šest zbirki pjesama i nikad nisam ni mislio da ću objaviti nešto pored novinarstva. Međutim, naprosto kao čovjek, imao sam obavezu moralnu, ljudsku i svaku drugu prema tim mrtvima da to zabilježim da se zna. S ponosom ističem, obišao sam sve kontinente, promovirao knjigu, nikada se nije dogodilo da je bilo kada, bilo tko negirao neki podatak iz moje knjige. Dapače, doživio sam desetak, a možda i više puta da su mi ljudi prilazili na ulici i govorili ‘sve je onako kako ste pisali samo bilo je još i gore’. Dakle, ja pišem iz perspektive logora, ja sam svoju priču uokvirio u onaj dan kada sam ušao u logor i roman završavam onog trenutka kada sam bio na slobodi, kad prelazimo iz srpskih autobusa u hrvatske negdje na autoputu Split-Zagreb, naglasio je Hukanović.
Prvo izdanje knjige “Deseta vrata pakla” objavljeno je 1993. godine u Norveškoj na norveškom jeziku. Prevedena je na engleski, turski i njemački, a u rujnu izlazi i na talijanskom jeziku.
Jedan od promotora bio je i bivši logoraš Edin Batlak, koji je istaknuo kako mu je Hukanovićeva knjiga pobudila nevjerojatne osjećaje.
– Kad sam došao do pola knjige, bio sam u dilemi da li nastaviti čitanje ili ne. Potpuno je jasno da su to najveće strahote koje su se događale u logorima širom BiH. Omorska je bila klasična tvornica smrti, mržnje, brutalnosti, poniženja i svega onoga što ne može zamisliti zdrav um. Na prostorima Hercegovine logor koji se najviše može približiti onome što se događalo u Omorskoj sasvim sigurno je Dretelj, poznat isto po svojim brutalnostima. Drago mi je da se ova promocija održala u Mostaru, jer se mi moramo međusobno upoznavati. Političari se bave mnogim trivijalnim stvarima, a ne životom ljudi. Da se bave životom ljudi, bavili bi se zaštitom države BiH – poručio je Batlak.
Promotor Esad Lukač dodao je kako je jako bitno stalno podsjećati na događanja u BiH u zadnjem desetljeću dvadesetog stoljeća.
– Malo je nepravedno, ali ničijom krivicom, što su neka mjesta u BiH koja su jako puno stradala, u sjeni Srebrenice i presude da je u Srebrenici izvršen genocid. Zapravo, mapa o genocidu bi trebala početi od Prijedora, jer ako je u Srebrenici to bilo u srpnju 1995. godine, ovdje je počelo od svibnja 1992. godine, odmah na početku rata. Prijedor je izgubio oko 3.165 civila koji su poginuli, a ukupni gubici su ovdje prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra oko 4.200 ljudi – kazao je Lukač.
Dodao je kako se pažnja treba posvetiti i Višegradu.
– U Višegradu se svake godine u lipnju baca 3.000 ruža u Drinu kao sjećanje na 3.000 ubijenih nevinih ljudi. Dakle, ova istina se ne smije jednostavno zaboraviti i potisnuti. Stalno treba podsjećati na nju i zbog nas i zbog mlađih generacija koje dolaze. Ova knjiga zapravo podsjeća na sve logore smrti u Prijedoru, ne da da se to zaboravi i jako mi je drago što ona još živi i što ima neki svoj život i životni tijek i to je njena najveća vrijednost – zaključio je Lukač.
Naredni sadržaj u okviru “Mostarskog ljeta 2022” publiku očekuje u srijedu, 13. juča, kada će biti upriličena izložba rukotvorina u organizaciji Kaymek centra Mostar, a u Institutu Yunus Emre Mostar, s početkom u 20 sati.