Na londonskom je tržištu cijena nafte pala i prošle sedmice, treće zaredom, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata centralnih banaka zbog visoke inflacije usporiti rast svjetske privrede, što bi oslabilo potražnju za naftom. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 5,5 %, na 101,16 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,9 %, na 97,59 dolara.
Najveći sedmični pad cijena nafte u posljednjih mjesec dana posljedica je povećanja kamatnih stopa centralnih banaka u svijetu kako bi suzbile visoku inflaciju, a to će usporiti rast globalne privrede, a time i oslabiti potražnju za naftom. Najviše je u fokusu američka centralna banka, nakon što je prošle sedmice objavljeno da je inflacija u SAD-u u junu dosegnula 9,1 %, novu najvišu razinu u više od 40 godina.
Zbog toga se očekuje da će Fed i u julu, drugi mjesec zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova. Neki čak špekuliraju o povećanju kamata za cijeli postotni bod. Trenutno se na tržištima procjenjuje da postoji 75 % izgleda da će Fed povećati kamate za 0,75 postotnih bodova, a 25 % da će kamate povećati za 1 postotni bod.
Na tržištu pozorno prate i posjet američkog predsjednika Joea Bidena Bliskom istoku, od kojeg se očekuje da će od tamošnjih partnera zatražiti veću proizvodnju nafte. No, Sjedinjene Države ne očekuju da će Saudijska Arabija i ostali odmah povećati proizvodnju.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) već su aktivirale gotovo sve rezervne kapacitete, no SAD bi od njih mogao ishoditi bar obećanje da će povećati proizvodnju idućih mjeseci, što bi tržištu signaliziralo da će dobiti još barela bude li potrebno, tumači Reuters.
Analitičari predviđaju da će strah od slabljenja svjetske privrede i dalje pritiskati cijene.
“Cijena barela u Londonu pala je u prošloj sedmici i ispod 100 dolara i vjerojatno će nastaviti kliziti jer strah od recesije vjerojatno neće tako skoro jenjati”, navode analitičari Commerzbank u osvrtu na situaciju na tržištu.
Raspoloženje na tržištu prigušuje i novi val zaraze covidom-19 u Kini, koji koči oporavak potražnje. Prerada u kineskim rafinerijama smanjena je u junu gotovo 10 % u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prvoj polovini godine pala je prvi puta barem od 2011. godine, i to za šest %, pokazali su prošle sedmice objavljeni podaci.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 %, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile više od 40 %.