Političke blokade i nepostojanje konsenzusa među donosiocima odluka odavno koštaju građane Bosne i Hercegovine. Na čekanju su brojni infrastrukturni projekti, a mnogi od njih su od strateškog značaja za privredni razvoj. Preko novog mosta u Gradišci i dalje se ne može, a prevoznici imaju problem i sa novim graničnim prelazom u Svilaju. Na to mjesecima upozoravaju nadležne, ali kažu – sluha nema.
Novi most na Savi kod Gradiške završen je prije dva mjeseca, ali i dalje služi samo za ukras. Saobraćaj nije pušten, a vjerovatno neće biti ni naredne godine. Ovom projektu posebno su se radovali prevoznici, jer je u paketu s mostom planiran i novi granični prelaz za teretni saobraćaj, kojim bi se riješilo višednevno čekanje i kilometarske kolone u samom centru Gradiške. Osim u Hrvatskoj, problem je napravljen i unutar Bosne i Hercegovine, jer nije bilo saglasnosti u Savjetu ministara- da li napraviti kategorizaciju prelaza u Gradišci u paketu sa Svilajem ili posebno.
“Granični prelaz Gradiška, takođe jedan je od najfrekventnijih prelaza u Bosni i Hercegovini, a nema pitku vodu, mokre čvorove, gdje se čeka po dva, tri dana. Ako samo uzmemo u obzir da je jedan dan auta, dan čekanja negdje oko 500 maraka, plus vozač. Moramo podsjetiti da je većina vozača iz Bosne i Hercegovine otišla upravo zbog takvog rada na graničnim prelazima i carinskim terminalima gdje su ogromna čekanja i niko ne želi da ostane po dva-tri dana da bi se roba rascarinila i ocarinila”, kaže za BHRT Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS.
Granični prelaz Svilaj koštao je 17,7 miliona maraka. Privremena kategorizacija za prelaz u Svilaju ističe krajem godine, a pitanje je kada će Savjet ministara o ovome ponovo odlučivati. Moderni granični prelazi preduslov su privrednog razvoja.
“Sa Hrvatskom imamo pet i po milijardi maraka trgovinsku razmjenu i naravno da ta razmjena i pritisak na tu granicu je najveći. Ne samo slijedom toga što je Hrvatska nama najveći vanjskotrgovinski partner, nego zato što 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU i ona nam je tranzitna zemlja. Slijedom toga, 50 graničnih prelaza od čega 30 za međunarodni prevoz putnika, 20 pograničnih, vidjećemo šta će se dešavati kada to pitanje bude u Šengen zoni odnosno ulazak Hrvatske u Šengen”, navodi Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ovo nisu jedini projekti koji su u zastoju zbog nepostojanja konsenzusa unutar institucija. Gubici – ogromni.
“Ovdje se radi o milijardama, projekti koji nam trebaju, koji su odobreni se blokiraju. Takvo ponašanje, s jedne strane ima direktne gubitke, Evropa više ne želi da bude donator nijednog projekta u Bosni i Hercegovini ako to ne realizuju njene agencije. Mi smo u situaciji da nas zaobilaze u širokom luku”, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
“Mislim da su zapravo svi ti ljudi koji su trebali donijeti takve važne odluke vezano za građane vrlo uskih, ograničenih pogleda gledali sopstvene interese, interese određenih grupacija, a zaklanjajući se iza toga da oni isključivo štite interese prije svega etničke zajednice kojoj pripadaju”, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Prevoznici tvrde da bi se, ukoliko bi granični prelazi bili modernizovani i procedure pojednostavljene, brojke znatno povećale, i to ne samo za Hrvatsku nego i za druge zemlje Unije.