Odnos konvertibilne marke i eura je fiksan, što znači – kad euro gubi vrijednost gubi i marka. Ekonomisti smatraju kako u Bosni i Hercegovini zbog toga nema mnogo negativnih efekata, jer nismo previše zanimljivo tržište kapitala. Ipak, to ne znači da budućnost ne može donijeti prijetnje u vidu povećanja kamata na kredite. I dok većina građana strahuje, nadležni napominju kako je monetarni sistem BiH stabilan.
Bh. marka vezana je za euro, i već je jasno da dijelimo sudbinu eura i da je situacija teška ako govorimo o inflaciji. Jasno su to naglasili i iz Centralne banke BiH. Euro je pod pritiskom zbog rata u Ukrajini, jer cijene energenata rastu, problemi su u isporuci i prometu gasa i roba, a Evropska centralna banka odlučila se i na povećanje kamata. I dok su sve oči uprte u Ukrajinu u iščekivanju smirenja situacije, iz Centralne banke uvjeravaju da, iako je situacija teška, domaći monetarni sistem je stabilan.
Senad Softić, guverner Centralne banke BiH za BHRT kaže:
“Naša marka je stabilna, naš monetarni sistem je stabilan, mi nemamo tu vrstu monetarne inflacije, ne očekujemo niti će se moći desiti deflacija kada je u pitanju KM. Mi time što smo valutni odbor i što smo čvrsto vezani za euro, dijelimo sudbinu eura, tako da je situacija zaista teška, kakva jeste, ali ako išta može biti dobro, dobro je da imamo stabilnu valutu.”
Ovo je samo jedan od problema na finansijskoj mapi svijeta, kažu iz Udruženja bankara BiH. Bankarski sektor suočiće se s povećanjem kamata, ali to ne treba biti zabrinjavajuće. Ono što može biti jeste činjenica da nema kamata na depozite, novčana sredstva fizičkih i pravnih osoba položenih u bankama. Tako ostaju bez značajne sume novca u situaciji kada je visoka inflacija. Osjećaju se i posljedice slabljenja eura, jer slabi i marka. Dolar i euro mijenjaju vrijednost zbog odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi, te slabi kompletna ekonomija Evrope zahvaljujući inflaciji.
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH za BHRT kaže:
“Danas je inflacija puno veća od kamate na depozite što znači da indirektno gube građani stvarnu vrijednost na depozitima, jer dobivaju kamatu manje inflacije, a za tu vrijednost dobivaju građani oni na kreditnoj strani.”
Stručnjaci upozoravaju da nema mnogo negativnih efekata, jer nismo previše atraktivno tržište na ogromnom tržištu kapitala. Kada je u pitanju građanstvo, slabljenje valute se može odraziti u vidu toga da ono što kupujete, naprimjer iz SAD-a, plaćat ćete skuplje. Slabljenje valute utiče i na privrednike u našoj zemlji.
Sanel Halilbegović, profesor na Međunarodnom univerzitetu Burch za BHRT kaže:
“Za privrednike znači da će im biti lakše, primamljivije njihove cijene recimo za izvoz na američko tržište ili bilo koje tržište čija se valuta povećala u odnosu na euro tj.KM”.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar za BHRT kaže:
“Svaki trošak koji bi bio vezan za građane i privredu, svaki trošak koji bi bio vezan za dolar, poskupljuje i robe i usluge, i interesantan detalj se desio da je zvanično objavljeno da nam je izvoz stigao uvoz”.
U budućnosti prijeti nam povećanje kamata i otplatnog plana svih korisnika kredita, ali i usporavanje poslovnih aktivnosti, iako trenutno nije dramatično. Od stimulacija domaćoj proizvodnji ili smanjenja naplate PDV-a ni dalje nema ništa i jasno je da su građani ti koji će platiti ceh neefikasne vlasti u Bosni i Hercegovini.