U Semberiji, jednoj od najvećih žitnica Bosne i Hercegovine, registrirano je samo osam poljoprivrednika mlađih od 40 godina. Ovaj podatak poljoprivrednih udruženja otvorio je pitanje: da li poljoprivreda u našoj zemlji ima budućnost?
Za tridesetogodišnjeg Nikolu Stajića iz semberskog sela Velika Obarska nakon završetka poljoprivrednog fakulteta nije bilo dileme.
“Odlučio sam da se bavim poljoprivredom. Gro proizvodnja je proizvodnja i prerada kupusa. Imamo svoju kiseljaru za preradu kupsua, proizvodimo od sjemenke do gotovog proizvoda“.
Ipak, Nikola je izuzetak koji potvrđuje pravilo, a to pokazuje i statistika.
Goran Simić, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Obarska“
“Na području Semberije ima registrovanih mladih poljoprivednika, tj. mlađih od 40 godina, nešto veoma malo. To je nekih 8 do 10 poljoprivrednika, to su poražavajući podaci”.
Na pitanje zašto je to tako, mladi poljoprivrednici kažu
“Razlog je višedecenijsko uništavanje domaće proizvodnje i zbog toga nam dolazi sve na naplatu. Uvoznički lobi, koji smo govorili da je veliki problem, sada nam uzima danak“, kaže za BHRT Goran Simić, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Obarska“.
Nikola Stajić, poljoprivrednik
“Nedostatak podrške dolazi posljednji. Podrška treba da dođe od države. Država dolazi iz naroda, a u narodu je takav sklop i mentalitet da je raditi sramota. Malo ko se ne sjeća da su nam govorili stariji ljudi: “Uči da ne moraš da radiš”. Niko nije shvatao da je to pogubno za sve“.
Bez bolje zaštite domaće proizvodnje, ali i niza sistemskih rješenja, poljoprivreda nema budućnost, kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Stojan Marinković, redsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednika RS
“Mi se samo nadamo da ćemo i određenom pronatalitetnom politikom i podsticajima mladima i povećanjem podsticaja poljoprivredi zadržati ljude da se bave tom perspektivnom granom, s obzirom na prognoze da će hrana biti strateški proizvod vrlo brzo“.
Iz resornog entitetskog ministarstva za sada obećavaju veći agrarni budžet. Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za BHRT kaže:
„Moramo snažnije podržavati i finansirati poljporivredu, ne samo vlada, nego i svi drugi organi vlasti. Vvlada rs namjerava da u narednoj godini izdvoji oko 150 miliona maraka“.
Procjena poznavalaca prilika je da je budućnost poljoprivrede ukrupnjivanje gazdinstava, što će značiti gašenje malih i srednjih proizvođača, a samim tim i poljoprivrede kakvu danas poznajemo.