Ulični prosvjedi u Iranu se intenziviraju nakon smrti jedne mlade žene u policijskom pritvoru. Zloglasna „moralna policija” se nalazi na udaru kritika. Mahsu Amini policija je uhitila prošli tjedan u Teheranu zbog njezine odjeće. Pala je u komu dok je bila u pritvoru i dan nakon toga umrla u bolnici, izvijestili su iranski mediji. Njezina je smrt izazvala široki bijes i dovela do protuvladinih skupova koji i dalje izazivaju sukobe u desecima gradova, sudeći po videosnimkama objavljenim na društvenim mrežama. Vlada predsjednika Ibrahima Raisija angažirala je sigurnosne snage kako bi suzbile prosvjednike. Najmanje devet osoba ubijeno je u neredima u četvrtak, izvijestila je novinska agencija Association Press.
“Iranske žene dobrovoljno nose hidžab”, rekao je predsjednik u intervjuu emitiranom na američkom programu CBS u nedjelju, baš kad su ljudi izašli na ulice.
Njegova je izjava bila u oštroj suprotnosti s desecima slika i videa koji su nedugo nakon toga počeli kružiti internetom, prikazujući žene kako pale svoje marame kako bi osudile zakon o nošenju marama.
Koja je uloga „moralne policije”?
Zloglasna “Gasht-e-Ershad” (doslovni prijevod “patrola za usmjeravanje” i nadaleko poznata kao „moralna policija”), dio je iranskih policijskih snaga čiji je zadatak provjeravati provedbu zakona o nošenju marama na javnim mjestima.
Desetljećima je vlada u Iranu pokušavala (i nije uspjela) prisiliti sve žene starije od dobi puberteta da nose pokrivalo za glavu i široku odjeću u javnosti. Unatoč golemom proračunu koji se troši na popularizaciju hidžaba kroz škole, nacionalne medije i javna događanja te poticaje, mnoge su iranske žene pronašle načina kako prkositi ultrakonzervativnim pravilima odijevanja. Milijuni njih pomaknuli su granice noseći pripijenu odjeću i koristeći maramu kao šareni modni dodatak koji otkriva mnogo kose.
Veliki dio iranskih društvenih zakona temelji se na državnom tumačenju šerijata koji zahtijeva da se i muškarci i žene pristojno odijevaju. Međutim, policija morala cilja samo na žene. Oni koje privodi „moralna policija” ili dobivaju opomenu ili ih se, u nekim slučajevima, odvodi u centar za “odgoj i savjetovanje” ili policijsku postaju. Zatim moraju nazvati nekoga da im donese “odgovarajuću odjeću” kako bi ih pustili.
Koliko je uspješna „moralna policija”?
Patroliranje sa svrhom kontrole „morala” postoji u različitim oblicima otkako su islamisti preuzeli vlast nedugo nakon revolucije 1979. godine. Umjerene i reformističke vlade bile su pomalo nesklone kontrolirati odijevanja i ponašanja u javnim prostorima. Ali kada je ultrakonzervativni Mahmud Ahmadinedžad preuzeo dužnost 2005., „moralna policija” preuzela je sadašnji oblik i naziv te povećala svoju prisutnost na ulicama velikih iranskih gradova.
Od tada se deseci aktivista bore protiv tih kontrola, a nekoliko njih trenutno je u zatvoru.
Raste nezadovoljstvo javnosti
Pod Raisijevom ultrakonzervativnom upravom, moralna policija postala je aktivnija, a mnogi video zapisi, koji kruže internetom, pokazuje da je „moralna policija” postala nasilnija. Kao reakcija na ove promjene, tisuće žena počelo je izlaziti na ulice bez marama. Nakon što je u srpnju postao viralan video na kojem žena moli jednog pripadnika zloglasne „moralne policije” da pusti njezinu bolesnu kćer, porasli su zahtjevi za raspuštanjem ove policije.
Stotinjak religioznih žena počelo je javno, što se ne pamti, govoriti protiv obveznog hidžaba. Čak su i neke konzervativne javne ličnosti počele kritizirati zakon o nošenju marama govoreći da je imao suprotan učinak na javno ponašanje. Osim spolne diskriminacije, „moralna policija” je naširoko kritizirana jer patrolira samo četvrtima gdje živi srednja i radnička klasa i pošteđuje bogate četvrti. Mnogi kritičari kažu da dok su obične žene progonjene zbog svog izgleda, bogate obitelji, koje njeguju prisne veze s vladajućima, na internetu pokazuju slike svojih raskošnih zabava na kojima se zajednički zabavljaju muškarci i žene, bez straha da će biti posljedica.
Kakve koristi uopće ima država?
Održavanje skupe policijske jedinice koja neprestano izaziva bijes građana se izgleda mnogima čini se neopravdanim. Raisijeva vlada bori se s ozbiljnim problemima kao što su povijesna inflacija, međunarodne sankcije, suša i regionalne napetosti. Nezadovoljstvo javnosti je u naglom porastu. Posljednjih godina Iran je uvijek iznova bilo nereda diljem zemlje koji su prerasli u nasilje.
Unatoč tome, neki promatrači kažu da Raisi nema izbora nego zadržati ove sporne snage.
“Ako ukine ‚moralnu policiju‘ vlada u Teheranu će zauvijek izgubiti veliki dio svojih pristaša, a da neće dobiti podršku onih koji prosvjeduju”, ustvrdila je nedavno novinarka Feršete Sadegi preko Twittera.
“Prosvjednice žele puno više od odbacivanja obveznog hidžaba i nastavit će sa svojim zahtjevima.”
(Deutsche Welle)