Malo je vjerovatno da će Trump ispoštovati zahtjev odbora da obezbijedi dokumenta i svjedoči pod zakletvom, s obzirom na to da se suprostavljao sličnim pozivima u prošlosti. U objavi na svojoj društvenoj mreži, odbor je nazvao “smiješnim”. Trump je prethodno tražio od svojih saradnika da ne sarađuju sa istragom i tvrdio da bivši predsjednici imaju pravo da razgovore i dokumenta drže u tajnosti u okviru pravne doktrine poznate kao izvršna privilegija.
Međutim, obvezujući poziv će samo dodatno pogoršati Trumpove pravne probleme. Već je suočen sa civilnim i krivičnim optužnicama uNew Yorku zbog poslovnih aktivnosti, kao i federalnim i državnim istragama u vezi sa izborima 2020. godine. Takođe je pod federalnom krivičnom istragom zbog zadržavanja vladinih dokumenata.
Da li je ignorisanje obvezujućeg poziva Kongresa krivično djelo?
Da. Prema zakonu iz 1857. godine, za neodazivanje na kongresni poziv za svjedočenje ili podnošenje dokumenata može da bude izrečena zatvorska kazna od jednog do 12 mjeseci. Prvo, Predstavnički dom ili Senat moraju da glasaju da se svjedok, koji nije ispoštovao obavezujući poziv, proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa i da se taj slučaj proslijedi Sekretarijatu za pravosuđe koji je zadužen za krivično gonjenje. Sekretarijat odlučuje da li će podići optužnicu.
Bivši Trumpov saradnik, Stiv Benon, mogao bi da bude osuđen na zatvorsku kaznu do dvije godine i novčanu do 200.000 dolara nakon što je proglašen krivim za nepoštovanje Kongresa zato što se nije odazvao obvezujućem pozivu odbora koji istražuje napad 6. januara. Kazna bi trebalo da mu bude izrečena 21. oktobra. Još jedan bivši Trumpov savjetnik, Piter Navaro, takođe je optužen za nepoštovanje Kongresa i biće mu suđeno u novembru. Federalni tužioci odlučili su da ne podižu optužnice protiv bivših Trumpovih saradnika, Marka Medouza i Dena Skavina, nakon što je Predstavnički dom izglasao da su krivi za nepoštovanje Kongresa.
Da li Trump ima druge opcije?
Trump bi mogao da se pojavi na svjedočenju iza zatvorenih vrata, ali da odbije da odgovori na pitanja, pozivajući se na peti amandman američkog Ustava, odnosno pravo da izbjegne da tokom davanja iskaza iznese ocjene zbog kojih bi mogao da bude optužen. Republikanska članica odbora Liz Čejni rekla je da se više od 30 svjedoka odlučilo na taj pristup. Među njima su bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Flin, politički savjetnik bivšeg predsjednika Rodžer Stoun, advokat Džon Istmen i Džefri Klark, bivši zvaničnik Sekretarijata za pravosuđe koji je od Trumpa tražio da ga imenuje za sekretara da bi mogao da poništi rezultat izbora.
Trump bi takođe mogao da odugovlači i da pokuša da ospori poziv pred sudom, kao što je to radio u drugim sporovima sa Kongresom ili da pregovara o uslovima saradnje. Očekuje se da članovi odbor završe sa radom do kraja godine, što im daje samo nekoliko mjeseci da obezbijede Trumpovo svjedočenje ili da zaključe da on odugovlači i da glasaju da li je kriv za nepoštovanje Kongresa. Zasijedanje punog sastava Predstavničkog doma se ne očekuje do izbora za Kongres 8. novembra, tako da je malo vjerovatno da će prije toga Trumpov slučaj biti proslijeđen Sekretarijatu za pravosuđe.
Takođe se očekuje da će republikanci, koji su gotovo jednoglasno protiv rada odbora, na izborima osvojiti većinu u Predstavničkom domu. Ako u januaru preuzmu kontrolu nad donjim domom Kongresa, vjerovatno će povući obvezujući poziv.