Proizvođači peleta u Republici Srpskoj nisu protiv ograničenja cijena ove sirovine, ali budući da je snabdjevenost tržišta zadovoljavajuća smatraju da odluku Savjeta ministara BiH o zabrani izvoza treba preispitati, konstatovali su danas na sastanku proizvođači i predstavnici Područne privredne komore Banjaluka.
“Postoje adekvatne zalihe koje mogu da podmire potrebe građana Srpske po cijeni koja je dogovorena od vlada Srpske i Federacije BiH. Organizovaćemo sastanke sa nadležnim institucijama na svim nivoima da tražimo da se odluka o zabrani izvoza preispita, da se ili ukine ili da se uvedu kvote ograničenja o pitanju izvoza”, rekao je predsjednik Područne privredne komore Goran Račić.
On je dodao da su danas u Banjaluci analizirali situaciju nastalu nakon donošenja odluke da se cijena peleta ograniči na 480 KM bez PDV-a, po toni, te dodao da imaju informacije da potražnja na inostranom tržištu jenjava i da padaju cijene peleta. Proizvođač peleta iz Šipova Vladimir Medić pozvao je građane da pelet kupuju od domaćih proizvođača, jer su im određene firme koje se bave trgovinom peleta napravile problem zato što su ga skladištile, očekujući da će biti dozvoljen izvoz.
“U narednih sedam dana do kraja možemo da snabdijemo domaće tržište i mislim da bi odluku o zabrani izvoza trebalo promijeniti”, rekao je Medić.
Proizvođač iz Novog Grada Mihajlo Rađenović rekao je da su potrebe domaćeg tržišta za peletom samo 20 odsto onoga što proizvođači u Bih proizvedu, te da odluka o zabrani izvoza nema smisla.
“Uprkos smanjenoj cijeni peleta, skladišta su puna, jer je potražnja na domaćem tržištu mala. Do nestašice dođe jer svi čekaju posljednji momenat za nabavku i očekuju da u tih sedam dana svima isporučimo odjednom”, rekao je Rađenović.
Savjet ministara BiH je 28. oktobra na vanrednoj telefonskoj sjednici donio Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. januara 2023. godine. Zabrana izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta odnosi se na 12 tarifnih oznaka i uključuje oblovinu i pelet od drveta, čime se želi spriječiti nestašice i ublažiti posljedice za stanovništvo i privredu prouzrokovane rastom cijena i krizom na svjetskom tržištu energenata.