Na UNESKO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva već u decembru bi se mogla naći dva bh. kulturna dobra, i to „Tradicija uzgajanja konja lipicanera“ i Nevesinjska olimpijada, a što će uveliko doprinijeti očuvanju ovih zaostavština. Naime, na sjednici Međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESKO-a, koja će biti održana početkom narednog mjeseca, biće razmatran prijedlog za uvrštenje Nevesinjske olimpijade u Registar najboljih praksa očuvanja, te serijska nominacija „Tradicije uzgoja konja lipicanera“, u koju je BiH takođe uključena.
Sagovornici “Nezavisnih” ističu da očekuju pozitivnu odluku, odnosno da će obje nominacije biti uvrštene na ovu listu. Milenko Avdalović, načelnik opštine Nevesinje, za „Nezavisne“ kaže da su prije dvije godine nominovali ovu tradicionalnu manifestaciju, ali da se sve odužilo zbog pandemije virusa korona.
„Nadamo se i vjerujemo da će biti pozitivna odluka. Ove godine je održana 147. Nevesinjska olimpijada, i to je najstarija sportska, turistička i kulturna manifestacija u našoj regiji, tako da bi ona sigurno trebalo da postane zaštićeno nematerijalno nasljeđe“, rekao je Avdalović.
Kako ističe, na ovaj način bi sve što se dešava na Olimpijadi dobilo novu dimenziju, a samim tim bi ona privukla još više ljudi iz regiona.
„Osim toga, našla bi i svoje mjesto na svjetskoj mapi zaštićenih nematerijalnih nasljeđa, ali i u tom UNESKO-ovom mozaiku. Ukoliko se to desi, vjerovatno delegaciju Nevesinja čeka i put u Pariz, tako da bi to bilo zaista pozitivno za našu opštinu“, rekao je Avdalović.
Miroslav Milanković, direktor ergele „Vučijak“ u Prnjavoru, kaže da će njihova nominacija najvjerovatnije biti upisana na ovu listu.
„Ne učestvujemo samo mi, već sve ergele iz BiH, Hrvatske, Italije, Rumunije, Mađarske, Slovačke, tako da je nominovana akumulacija u Evropi koja uzgaja lipicanere, te se nadamo da ćemo proći“, rekao je Milanković za „Nezavisne“.
Kako ističe, ako se ova tradicija nađe na UNESKO-ovoj listi, time će svakako biti stavljena tačka na ranije priče da će se ova ergela zatvoriti.
„Mi smo jedina ergela u BiH koja se bavi uzgojem lipicanera, odnosno ima još nekoliko, ali to sve traje dok je vlasnik živ, tj. kad on umre sve pada u vodu“, kazao je Milanković, dodajući da trenutno imaju 125 grla različite kategorije: od ždrebadi starih tri mjeseca pa do onih starijih, i to do 16-17 godina.
I Miljan Erbez, direktor „Erbez Consultinga“ koji je ranije, i to dok je bio u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, radio na ovoj nominaciji, kaže da je u stalnom kontaktu s udruženjima uzgajivača lipicanera iz Republike Srpske.
„Iako sam ranije radio na tome, i dalje sam uključen jer me sve to zanima. Mi smo tada predali ovu nominaciju i interesuje me šta će biti, a nedavno su mi kolege potvrdile da će se ova sjednica održati početkom decembra i da će tada biti donesena odluka i o našoj nominaciji. Očekujem da će ona biti pozitivna“, dodao je Erbez za „Nezavisne“.
Iz Državne komisije za saradnju s UNESCO-om podsjećaju kako je osnovni preduslov da neki lokalitet bude nominovan za upis na listu svjetske baštine da bude pod najvišim stepenom zaštite u zemlji koja ga kandiduje.
„Da bi se krenulo u pripremu nominacionog fajla, prvi korak je da se utvrdi na osnovu kog kriterijuma UNESCO-a će dobro biti kandidovano za upis. Kriterijumi su definisani operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini, kada se utvrde, priprema se tentativni list, a nakon toga slijedi složeni proces izrade nominacionog fajla“, pojašnjavaju iz Komisije za saradnju s UNESKO-om.