Kada je vrh ruske vojske objavio u televizijskom nastupu da povlači trupe iz ključnog grada Hersona u južnoj Ukrajini, jedan čovjek koji je nedostajao u prostoriji bio je predsjednik Vladimir Putin. Dok su ministar obrane Sergej Šojgu i general Sergej Surovikin, ruski glavni zapovjednik u Ukrajini, ukočeno recitirali razloge povlačenja pred kamerama 9. studenog, Putin je obilazio neurološku bolnicu u Moskvi, gledajući liječnika kako izvodi operaciju mozga. Kasnije tog dana, Putin je govorio na još jednom događaju, ali nije spomenuo povlačenje iz Hersona – vjerojatno najponižavajuće povlačenje Rusije u Ukrajini. U danima koji su uslijedili nije javno komentirao tu temu.
Putinova šutnja dolazi dok se Rusija suočava sa sve većim neuspjesima u gotovo devet mjeseci borbe. Čini se da je ruski čelnik delegirao dostavljanje loših vijesti drugima – taktika koju je koristio tijekom pandemije koronavirusa, piše AFP. Herson je bio jedini regionalni glavni grad koji su moskovske snage zauzele u Ukrajini. Rusija je mjesecima okupirala grad i veći dio regije, ključni ulaz na Krimski poluotok. Moskva je ranije ove godine nezakonito pripojila regiju Herson, zajedno s još tri ukrajinske pokrajine. Putin je osobno bio domaćin pompom ispunjene ceremonije u Kremlju kojom su formalizirani potezi u rujnu, proglašavajući da “ljudi koji žive u Luhansku i Donecku, Hersonu i Zaporižji zauvijek postaju naši građani”.
Međutim, nešto više od mjesec dana kasnije, ruske trobojne zastave spustile su se iznad vladinih zgrada u Hersonu; zamijenjene su žuto-plavim zastavama Ukrajine. Ruska vojska izvijestila je o dovršetku povlačenja iz Hersona i okolnih područja na istočnu obalu rijeke Dnjepar 11. studenoga. Od tada Putin nije spomenuo povlačenje ni u jednom od svojih javnih istupa. Putin “nastavlja živjeti u staroj logici:
“Ovo nije rat, to je specijalna operacija, glavne odluke donosi uski krug “profesionalaca”, dok se predsjednik drži podalje”, napisala je politička analitičarka Tatjana Stanovaja u nedavnom komentaru.
Čini se da je Putin, za kojeg se nekoć pričalo da osobno nadzire vojnu kampanju u Ukrajini i daje zapovijedi na bojnom polju generalima, ovaj tjedan bio usredotočen na sve osim na rat. S vladinim dužnosnicima razgovarao je o stečajnim postupcima i problemima automobilske industrije; razgovarao je sa sibirskim guvernerom o poticanju ulaganja u njegovu regiju; telefonirao s raznim svjetskim čelnicima i sastao se s novim predsjednikom Ruske akademije znanosti. Putin je u utorak predsjedao videosastankom o spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata. To je bio dan kada se očekivalo da će govoriti na summitu Grupe 20 u Indoneziji – ali on ne samo da je odlučio ne prisustvovati, nije mu se čak ni pridružio videokonferencijom niti poslao unaprijed snimljeni govor. Skup sjećanja na Drugi svjetski rat bio je jedini posljednjih dana na kojem su se spominjali neki ukrajinski gradovi, ali ne i Herson. Nakon sastanka, Putin je potpisao ukaze o dodjeli okupiranim gradovima Melitopol i Mariupolj titule Grad vojne slave, dok je Luhansk odlikovan Gradom zasluga za rad.
Neovisni politički analitičar Dmitrij Oreškin pripisao je Putinovu šutnju činjenici da je izgradio politički sustav sličan onom u Sovjetskom Savezu, u kojem vođa – ili “vozhd” na ruskom, izraz koji se koristi za opisivanje Josifa Staljina – po definiciji nije sposoban činiti greške.
“Putin i Putinov sustav … izgrađeni su na način da se za sve poraze okrivljuje netko drugi: neprijatelji, izdajice, ubod nožem u leđa, globalna rusofobija – bilo što, zapravo”, rekao je Oreškin.
“Dakle, ako je negdje izgubio, prvo, to je neistina, a drugo – to nije bio on.”
Neki od Putinovih pristaša dovodili su u pitanje takvo očito distanciranje od onoga što su čak i prokremaljski krugovi smatrali ključnim razvojem događaja u ratu.
Putinov telefonski razgovor s čelnicima Armenije i Srednjoafričke Republike u vrijeme povlačenja iz Hersona više zabrinjava nego “sama tragedija Hersona”, poručio je prokremaljski politički analitičar Sergej Markov u objavi na Facebooku.
“Isprva nisam ni vjerovao vijestima, toliko je bila nevjerojatno”, rekao je Markov, opisujući Putinovo ponašanje kao “demonstraciju potpunog povlačenja”.
Drugi su nastojali pozitivno orijentirati povlačenje i u njega uplesti Putina. Prokremaljski TV voditelj Dmitry Kiselev, u svojoj glavnoj emisiji vijesti u nedjelju navečer, rekao je da je logika iza povlačenja iz Hersona bila “spasiti ljude”. Prema Kiselevu, to je bila ista logika koju predsjednik koristi – “spasiti ljude, a u posebnim okolnostima, svaku osobu”. Tako i neki obični Rusi mogu gledati na povlačenje, kažu analitičari.
“S obzirom na sve veći broj ljudi koji žele mirovne pregovore, čak i među Putinovim pristašama, svaki takav manevar se shvaća smireno ili čak kao znak mogućeg otrežnjenja – ušteda radne snage, mogućnost mira”, rekao je Andrej Kolesnikov, viši suradnik Carnegie Foundationa.
Kako bi se umirili ruski jastrebovi – glasne pristaše Kremlja koje pozivaju na drastične korake na bojnom polju i nisu bili oduševljeni povlačenjem iz Hersona – postoje redoviti zračni udari raketama na ukrajinsku električnu mrežu, rekao je analitičar Oreškin.
Moskva je u utorak iskoristila oko 100 projektila i bespilotnih letjelica za ciljanje meta diljem Ukrajine. Bio je to najveći ruski zračni napad do sada na elektroenergetsku mrežu zemlje i bacio je milijune u mrak. Oreškin smatra da takvi napadi ne nanose previše štete ukrajinskoj vojsci i ne mijenjaju mnogo na bojnom polju.
“Ali potrebno je stvoriti sliku pobjedničkog ‘vožda’. Dakle, potrebno je izvoditi nekakve udare i o njima glasno govoriti. To je ono što oni sada rade, po mom mišljenju”, rekao je.