Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijela Odluku o utvrđivanju konačnog iznosa sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade od po 100 KM nezaposlenim osobama u FBiH, a u skladu sa Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.
Na osnovu podataka o korisnicima naknada iz dostavljenih zahtjeva nadležnih kantonalnih službi za zapošljavanje utvrđeno je da je za isplatu potrebno ukupno 18.724.700 KM.
Naime, deset kantonalnih službi za zapošljavanje dostavile su podatke o ukupno 187.247 nezaposlenih osoba koje ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od po 100 KM.
Ova sredstva osigurat će se iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a sa kojeg će se izvršiti isplata na transakcijske račune svake od službi za zapošljavanje, prema podacima koje su one dostavile Vladi FBiH.
Prema dostavljenim zahtjevima kantonalnih službi za zapošljavanje, najviše korisnika je u Tuzlanskom kantonu (43.405), potom u Kantonu Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskom (33.314) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (21.734). Slijede Srednjobosanski kanton (18.430 korisnika), Unsko-sanski (16.800), Zapadno-hercegovački (6.696), zatim Kanton 10 koji je dostavio podatke o 4.070 nezaposlenih osoba, te Bosansko-podrinjski kanton Goražde sa 2.190 korisnika i Posavski kanton sa 2.176 osoba koje su ostvarile pravo na isplatu ove naknade.
Podsjetimo, Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, Federalna vlada je odredila da konačan iznos sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade, koji će biti uplaćen svakoj od kantonalnih službi za zapošljavanje, utvrđuje nakon što ove službe dostave neophodne podatke.
Današnja odluka Federalne vlade za isplatu jednokratne novčane naknade stupa na snagu danom donošenja.
Nadležne kantonalne službe za zapošljavanje imaju obavezu da najkasnije do 20. decembra ove godine, isplate jednokratnu novčanu naknadu na transakcijske račune korisnika.
Po isplati naknada korisnicima, kantonalne službe za zapošljavanje dužne su najkasnije do 15. januara 2023. godine dostaviti Vladi FBiH izvještaj o realizaciji sredstava, sa podacima o broju osoba kojima je isplata izvršena i ukupno utrošenim novcem u ove svrhe, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Data saglasnost na izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva u FBiH
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH. Ovaj kolektivni ugovor u primjeni će biti od 1. januara 2023. i zaključuje se na period do 30. aprila 2023. godine.
Za njegovo potpisivanje Vlada je ovlastila federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Riječ je o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora potpisanog 24. maja ove godine s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH, koji je bio zaključen na period do 31. decembra 2022. godine.
Ovim izmjenama određeno je da najniža neto satnica ne može biti manja od tri KM. Također, procentualno povećanje neto satnice između 2,70 KM i 3,00 KM (od 11 posto) će se primjenjivati i u rudnicima u kojima se u momentu stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora primjenjuje veća neto satnica od 2,90 KM za postojeće koeficijente složenosti svakog radnog mjesta. Do sada je najniža neto satnica bila 2,70 KM, s tim da se procentualno povećanje neto satnice između 2,50 KM i 2,70 KM (od 8 posto) primjenjivalo na satnice u pojedinim rudnicima, koje su u momentu stupanja na snagu Kolektivnog ugovora iz 2020. godine bile više od 2,70 KM.
Između ostalog, izmjenama i dopunama određeno je da se osnovna plaća povećava za 0,6 posto za svaku navršenu godinu penzionog staža, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20 posto. Do sada je ta odredba određivala isto ograničenje od 20 posto, ali se osnovna plaća povećavala za 0,6 posto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu.
Inače, tekst o izmjenama i dopunama ovog kolektivnog ugovora usaglasio je Pregovarački tim koji je imenovala JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo po zaduženju Federalne vlade od 6. oktobra ove godine. Vlada je tada zadužila EPBiH da sa Upravom Privrednog društva RMU Banovići formira tim, kojim će predsjedavati predstavnik JP EPBiH i u koji će biti uključeni predstavnici uprava rudnika iz sastava Koncerna EPBiH, Ureda premijera FBiH i resornih federalnih ministarstava.
Predloženo oslobađanje rudnika uglja i boksita od plaćanja putarine na dizel-gorivo
Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH je donijela Odluku o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH za oslobađanje rudnika u Federaciji BiH od plaćanja putarine na dizel-gorivo za 2023. godinu. Riječ je o količinama namijenjenim za proizvodnju od ukupno 34.909.375 litara.
Od toga se na rudnike uglja Kreka d.o.o. Tuzla odnosi 2.489.795 litara, a na Gračanicu d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje 450.000 litara. Također, za rudnike mrkog uglja Đurđevik d.o.o. Durđevik 3.619.203 litara, Kakanj d.o.o. Kakanj 4.641.400 litara, Breza d.o.o. Breza namijenjeno je 610.074 litara, te Zenica d.o.o. Zenica 266.400 litara i Banovići d.d. Banovići 13.178.503 litara.
Prijedlogom su obuhvaćeni i rudnici boksita Široki Brijeg (150.000 litara), Posušje (350.000 litara), te Jajce (85.000 litara). Na Lager d.o.o. Posušje odnosi se količina od 9.069.000 litara.
Razlozi za donošenje ove odluke su, obrazložilo je Ministarstvo, zahtjevi rudnika uglja i rudnika boksita u FBiH proistekli iz utvrđene zakonske mogućnosti za oslobađanja od plaćanja putarine na dizel-gorivo, a što će imati pozitivne efekte na njihovo poslovanje. Također je i činjenica da se na proizvodnji uglja u jamskoj i površinskoj eksploataciji zasniva dugoročni bilans energetskih potreba FBiH, odnosno proizvodnja električne energije. Naime, od ukupne godišnje proizvodnje, 80 posto proizvedenog uglja rudnici isporuče JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, odnosno termoelektranama u Kaknju i Tuzli.
Utvrđeni prijedlozi tri zakona značajna za energetski sektor u FBiH, usklađivanje s propisima EU-a
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, kojom po ovlaštenju premijera predsjedava zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, utvrdila tri prijedloga zakona iz oblasti energetskog sektora u Federaciji BiH i uputila ih u parlamentarnu proceduru.
Riječ je o zakonu o električnoj energiji, potom zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, te korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH, a koje je s ciljem unapređenja zakonskog okvira i usklađivanja s propisima Evropske unije, Vladi predložilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
Prijedlogom zakona o električnoj energiji Federacije BiH uređuje se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju i izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te snabdijevanje i trgovina električnom energijom.
U obrazloženju Ministarstva navedeno je da je postojeći Zakon o električnoj energiji u FBiH iz 2013. godine dao značajan doprinos razvoju sektora električne energije u FBiH, te da se nakon njegovog donošenja BiH, kao članica Energetske zajednice, obavezala provesti više propisa iz pravnog okvira Evropske unije i tako nastaviti proces liberizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji. Istaknuto je da se Ministarstvo odlučilo za izradu novog zakona iz ove oblasti, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona, a koje je potrebno izvršiti s ciljem usklađivanja s propisima EU, bile obimne.
Kada su u pitanju razlozi za izradu i donošenje novog zakona, pored usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, Ministarstvo je obrazložilo i ostale razloge i ciljeve za njegovo donošenje. Oni se odnose na unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i preciznije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika na tržištu, potom unapređenje pravnog okvira za efikasnu regulaciju djelatnosti u sektoru električne energije, kao i unapređenje sistema kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Među razlozima su, između ostalog, navedeni i pojednostavljenje administrativnih postupaka za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.
Prijedlogom zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH se, između ostalog, uređuju način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, te opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energijske efikasnosti, kao i organizacija i funkcioniranje regulatornog tijela.
U obrazloženju ovog zakona, Ministarstvo je navelo potrebu donošenja zakonskog okvira kojim bi se sistemski uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti u FBiH. Istaknuto je da izostanak zakonskog okvira ima negativan uticaj na različite procese koji se odvijaju u sektoru energije usporavajući njegov razvoj. U skladu s tim, Ministarstvo cijeni da je usvajanje novog zakonskog okvira potrebno s ciljem definiranja općih i dugoročnih ciljeva vođenja energetske politike u Federaciji, kao polazne osnove za rad svih nadležnih organa i subjekata u sektoru. Također, cilj je i unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, izrada planskih i provedbenih dokumenata za realizaciju energetske politike Federacije, te definiranje uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije i propisivanje načina obavljanja djelatnosti. Među ciljevima su i uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije, te usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije, odnosno zahtjevima koji proizilaze iz međunarodnih obaveza BiH.
Treći danas utvrđeni prijedlog zakona je o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je promoviranje i reguliranje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije. Također cilj je obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.
Kako je istaknuto u obrazloženju, Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iz 2013. godine, uređuje se oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s fokusom na sistem podsticanja, a Bosna i Hercegovina kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice ima obavezu da preuzme pravnu stečevinu Energetske zajednice u svoje zakonodavstvo, pa i iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ova obaveza je podrazumijevala da se uradi reforma sistema podsticaja, odnosno da se na jasniji i transparentniji način dodjeljuju podsticaji, kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije. Osim toga, potrebno je omogućiti građanima da se na jednostavniji način uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora, te dopuniti postojeće odredbe koje se odnose na garancije porijekla i balansiranje. I u ovom slučaju, Ministarstvo se odlučilo za izradu novog zakona jer bi s ciljem usklađivanja s propisima EU, izmjene i dopune važećeg zakona bile obimne.
Inače, oba doma Parlamenta FBiH su na sjednicama u julu ove godine donijela zaključke o prihvatanju ovih zakona u formi nacrta, te naložila održavanje javnih rasprava, a koje je Ministarstvo i provelo, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji se upućuje u daljnju parlamentarnu proceduru na usvajanje.
Njime je, između ostalog, utvrđeno preuzimanje neophodnih odredbi iz propisa Evropske unije, poput onih iz direktiva Vijeća i Evropskog parlamenta o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, zatim očuvanju divljih ptica, kao i iz uredbi o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, te o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.
Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo, donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode neophodno je i radi nedorečenosti pojedinih odredbi koje su se pojavile kao prepreka u primjeni zakona na terenu. Stoga su izmjene i dopune predložene u svim odredbama u kojima postoje nejasnoće za njihovu pravilnu primjenu u praksi. Također, resorno federalno ministarstvo primilo je od nadležnih organa uprave, te relevantnih inspektorata nekoliko inicijativa za reviziju ovog zakona.
U formi nacrta je o tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode prethodno proveden i proces javnih konsultacija sa svim nadležnim učesnicima u primjeni ovog zakona. Uz konsultacije sa UNDP-jem prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi osnovnih izvršilaca poslova reguliranih Zakonom o zaštiti prirode, te su ugrađene odgovarajuće odredbe.
Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, navedeno je u obrazloženju, stvorit će se pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o zaštiti prirode u praksi, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.