Zapovjednik njemačkog kontingenta KFOR-a Eugen Frank je za dnevni list Die Welt iznio svoje viđenje aktualnog sukoba na sjeveru Kosova. On je novinaru njemačkog lista rekao da je zapadna vojna misija na Kosovu „nužna i neizostavna u osiguravanju mira i stabilizaciji situacije”. Prema ovom njemačkom časniku, „postoji trajna opasnost od pogoršanja sigurnosne situacije u najkraćem vremenu“.
Frank je rekao, a Die Welt prenio, da na sjeveru Kosova vlada velika frustracija zbog ukupne situacije, a to je „stalna osnova za moguće eskalacije i potencijal za nasilje”. Nestabilna situacija, prema njemu, ima uzroke u „organiziranom kriminalu, srpskim paralelnim strukturama i u nepromijenjenom postojećem međuetničkom konfliktnom potencijalu“. U tekstu se navodi Frankov stav da ljude na sjeveru Kosova upotrebljavaju kao “instrument za srpski utjecaj posredstvom različitih aktera“.
Novinar dnevnog lista Die Welt potvrđuje riječi njemačkog časnika svojim iskazom:
“I zaista, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potiče nemire, time što traži slanje trupa na sjever Kosova.”
Dalje u tekstu navode se objašnjenja zapovjednika njemačkog kontingenta KFOR-a Franka:
„Postrojbe misije Sjevernoatlantskog pakta KFOR mogle bi biti upotrijebljene tek u ekstremnoj situaciji, dakle kada zaprijeti eskalacija situacije. Prednost međunarodnih trupa je to što ih stanovništvo poštuje, dok je prije svega srpska manjina nepovjerljiva pa dijelom i agresivna prema kosovskim policajcima. Pošto doživljavaju međunarodne trupe kao neutralne‚ KFOR je među stanovništvom priznat i poštovan‘, rekao je Frank.”
Skretanje pažnje
I lokalni dnevni list iz Kölna Kölnische Rundschau prenosi tekst Thomasa Rosera iz Beograda u kojem se između ostalog kaže:
„Potpaljivanjem fitilja na kosovskom buretu Vučić želi skrenuti pažnju s pritiska Europske unije na Srbiju da uvede sankcije Rusiji, pretpostavljaju analitičari u Beogradu. Kurti glumi jakog čovjeka kako bi skrenuo pažnju s mizerne situacije u svojoj zemlji, kažu njegovi kritičari u Prištini.”
Süddeutsche Zeitung (SZ) u tekstu Tobiasa Zicka između ostalog navodi:
„Vučić je za četvrtak najavio da će od NATO-a formalno zatražiti slanje 1.000 srpskih vojnika na sjever Kosova ‚kako bi sačuvao mir‘ . On se pritom poziva na Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti iz lipnja 1999. koja je Srbiji principijelno priznala pravo da poslije kraja rata pošalje mali broj policajaca i vojnika na Kosovo, na primjer za čuvanje pravoslavnih crkava. Ali brojne države članice Ujedinjenih naroda smatraju da ta rezolucija poslije proglašenja kosovske neovisnosti 2008. nije više pravomoćna.”
U tekstu se navodi i stav njemačke šefice diplomacije Annalene Baerbock da je slanje srpskih vojnika „potpuno neprihvatljivo”.
„Što se tiče vladavine prava, imamo posla sa crnom rupom“
Za „Tageszeitung” (taz) iz Beograda izvještava Andrej Ivanji:
„To je trajni konflikt u Europi, čije rješenje nije na vidiku. Glavna točka sporenja: Kosovo želi zaokružiti svoju neovisnost, a Srbija ni u kom slučaju ne želi priznati samostalnost svoje „južne pokrajine”. Beograd se poziva na međunarodno pravo i Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1244, koja kosovo definira kao sastavni dio Srbije pod međunarodnim protektoratom. Pet zemalja članica EU-a također to vide tako. Srbija inzistira na osnivanju saveza općina u kojima su na sjeveru Kosova Srbi u većini, što premijer Kosova Albin Kurti odbija kao `instrument destabilizacije`, međutim to je njegov prethodnik u okviru `Briselskog sporazuma` prije nekoliko godina potpisao. Neuspjeh provedbe pokazuje nemoć EU-a, što opet izaziva antieuropsko raspoloženje u Srbiji. Čitanje srpskih novina budi dojam da upravo predstoji izbijanje rata na Kosovu.”
Taz također donosi i intervju s Ulfom Brunnbauerom, profesorom povijesti jugoistočne i istočne Europe na Sveučilištu Regensburg. On je izjavio:
„Stupanj naoružanosti tamo je visok, korupcija veoma raširena. Što se tiče vladavine prava imamo posla sa crnom rupom. Koje uzroke ima konflikt? Srbi odbijaju priznati neovisnost i time faktičku suverenost Kosova.“
Nešto dalje profesor odgovara na pitanje zašto je sukob eskalirao upravo sada:
„To se događa u redovnim razmacima. Prije svega radikalni Srbi vide vladu Albina Kurtija kao veoma patriotsku, ali ona je pritom veoma pragmatična. To je tipična pogrešna percepcija Srba koji se vide kao žrtve. Ali nema naznaka sustavne diskriminacije. Vučić produžava taj sukob. On nije zainteresiran za normalizaciju bilateralnih odnosa.”
Na pitanje što je krenulo po zlu, budući da EU deset godina vodi sa Srbijom pristupne pregovore, njemački profesor je odgovorio:
„Bruxelles se pouzdavao u Vučića dajući time prednost navodnoj stabilnosti. S tim je bila povezana nada da će mogućnost pristupanja EU potaknuti dobru vladavinu, a da bi Vučić kod još većih nacionalista mogao nametnuti kompromise u pogledu Kosova. To je bila zabluda. Kako da EU korigira tu zabludu? Ona mora Srbiji jasno staviti do znanja da je pristupanje Europskoj uniji moguće samo na temelju faktičkog priznavanja postojanja Kosova.”
(Deutsche Welle)