Bugarska je od početka ruske agresije tajno snabdijevala Ukrajinu oružjem i gorivom, otkriva njemački list Die Welt. To je činjeno neslužbenim kanalima i preko privatnih firmi i posrednika, s obzirom da se bivši premijer Kiril Petkov suočavao s otporom koalicijskih partnera prema isporuci oružja Ukrajini.
Die Welt navodi da je Kijev u proljeće 2022. neslužbeno zatražio pomoć́ od Sofije jer je ukrajinskoj vojsci skoro ponestalo goriva i streljiva sovjetske proizvodnje. Municija i dizel nisu išli direktnim putem, već́ preko posredničkih tvrtki u Bugarskoj i inozemstvu, a transportirani su zračnim i kopnenim putem preko Rumunjske, Mađarske i Poljske. Posebno je pikantno što je dizel koji je Bugarska tajno isporučivala proizveden od ruske sirove nafte u crnomorskoj rafineriji, koja je u to vrijeme pripadala ruskoj kompaniji Lukoil.
Njemački list ističe da su iza svega stajali tadašnji premijer Kiril Petkov i ministar financija Asen Vasilev, dva ekonomista školovana na Harvardu. Petkov, sada u oporbi, potvrdio je Die Weltu da je njegova vlada posrednicima dala dozvolu za izvoz. „Naša privatna vojna industrija je proizvodila punom parom”, rekao je on.
„Procjenjujemo da je u ranim fazama rata oko trećina streljiva potrebnog ukrajinskoj vojsci došla iz Bugarske.”
To je njemačkom listu potvrdila i vlada u Kijevu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je njegova zemlja prošlog travnja skoro ostala bez streljiva. „Znali smo da Bugarska u skladištima ima velike količine municije kakva nam je bila potrebna, pa me je predsjednik Zelenski zadužio da diplomatskom vještinom nabavim neophodan materijal”, rekao je Kuleba. To je u to vrijeme bilo pitanje „života i smrti”, rekao je on njemačkom listu.
Prema informacijama Die Welta, isporuke streljiva u vrijednosti oko dvije milijarde eura platili su SAD i Velika Britanija.
Kampanja dan poslije ruskog napada
Bugarska je također igrala bitnu ulogu i kada se radilo uvođenju sankcija EU-a i prekidanju ovisnosti o ruskim energentima.
„Sve je počelo još 25. veljače, samo dan nakon Putinovog napada na Ukrajinu, na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Budući da svi šefovi vlada EU-a drže govore jedan za drugim, sastanak se odugovlačio do kasno u noć́. Premijer Petkov je za to vrijeme išao od jednog do drugog kolege i svima govori da Zelenskom možda ostaje manje od 48 sati života, da je na moskovskoj crnoj listi, te da Europsko vijeće mora odmah donijeti odluke”, navodi njemački list.
„Njegov prijedlog: odvojiti Rusiju od platnog sustava Swift i zamrznuti europske obveznice od ruske središnje banke. Mnogi šefovi država EU-a su bili zabrinuti, ali je na kraju Europska komisija podržala taj potez”, piše Die Welt.
Istovremeno, bivši ministar financija Vasilev prisustvovao je sastanku ministara financija članica EU-a u Parizu. I oni su bili neodlučni, kaže Vasilev. Svi su još uvijek bili u šoku zbog ruskog napada. A onda je Vasilev održao govor. Ne o brojkama i gospodarskim posljedicama, već o tome što Putin podrazumijeva pod „denacifikacijom Ukrajine”.
„Rusi su to učinili u Bugarskoj poslije Drugog svjetskog rata, pobili su tisuće ljudi, profesora i svećenika”, kaže Vasilev.
I on je vodio kampanju da se odluke hitno donesu. Sudionici sastanka potvrdili su njemačkom listu da je bugarski ministar preokrenuo raspoloženje. Dva dana kasnije Bruxelles je uveo mjere. U krugovima EU-a se priča o „bugarskom prijedlogu”.
Kako je došlo do dogovora o dizelu
Vasilev priča Die Weltu i o sastanku Svjetske banke u Washingtonu u travnju. Tamo mu je predstavnik Ukrajine rekao da su ostali bez goriva. Vasilev je, kaže, potakao Lukoil u Bugarskoj da izvozi višak nafte u Ukrajinu, odnosno oko polovice proizvedenog goriva. Tadašnji ministar financija Asen Vasilev rekao je za Die Welt:
„Bugarska je postala jedan od najvećih izvoznika dizela u Ukrajinu i povremeno je pokrivala i do 40 posto ukrajinskih potreba.”
Pri tom je Bugarska do kraja prošle godine bila stopostotno ovisna o ruskim isporukama i zato nije sudjelovala u embargu EU-a na uvoz nafte. Izgledalo je kao da je Bugarskoj stalo samo do sebe – ali Petkov i Vasilev su to izdržali i obranili svoju poziciju u Bruxellesu.
Die Welt nadalje piše da je „malo vjerojatno da je Moskva znala za isporuke dizela ukrajinskoj vojsci. U svakom slučaju, cisterne su mjesecima nesmetano putovale tamo amo.” Međutim, Kremlj nije previdio da je Bugarska pod premijerom Petkovim i ministrom financija Vasilevim vodila masovnu kampanju za Ukrajinu. Još u svibnju je Moskva pokrenula cyber napade, pokušala podmititi članove parlamenta i infiltrirati vlast.
Gazprom je još 27. travnja ukinuo isporuku plina Bugarskoj kao prvoj članici u EU-a. Kako navodi Die Welt, premijer Petkov je u roku od 24 sata riješio stvar i organizirao dva tankera s tekućim plinom iz SAD-a – po istoj cijeni koju je tražio Gazprom.
Petkov sada objašnjava zašto je Washington bio spreman to učiniti.
„U razgovorima sam jasno stavio do znanja da su tankeri politički signal cijeloj Europi da uvijek postoje načini za izlazak iz ovisnosti o Rusiji.”
Petkov je završio posao dovršetkom plinovoda prema Grčkoj, dodaje Die Welt.
(Die Welt)