Od Poljske do Mađarske i Bugarske, Litve, Grčke i Španjolske. Sve više država članica EU-a gradi posebne barijere i žičane zidove kako bi spriječile ulazak ilegalnih imigranata. Europska komisija je, sa svoje strane, oduvijek bila kritična prema ovoj praksi – koja se smatra kršenjem temeljnih načela Unije – ali stvari bi se možda mogle promijeniti. Naime, Bruxelles bi mogao financirati gradnju zida između Bugarske i Turske, a financiranje bi uključilo i sve ostale, povezane troškove nadzora.
To je javno zatražio austrijski kancelar Karl Nehammer. Beč nije usamljen u tom zahtjevu, a o tome se u četvrtak i raspravljalo na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Stockholmu.
“Ograde imaju učinka. Mogu se koristiti za kanaliziranje ilegalne imigracije, za strožiju kontrolu i sprječavanje ilegalnih prelazaka. No, ograda također mora imati i nadzor, službenike i tehničku opremu.”
Nehammer od Komisije pritom traži financiranje zajedničkog projekta u vrijednosti od dvije milijarde eura.
“Zaštita vanjskih granica EU-a je europska dužnost, a zemlje na našim vanjskim granicama ne smiju biti prepuštene same sebi”, ističe Nehammer.
Austrija je u prosincu, podsjećamo, stavila veto na pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu zbog neregularnih migracija, a Nehammer je naglasio da će austrijski schengenski veto ostati na snazi “sve dok se situacija radikalno ne promijeni”. Austrijanci tvrde da su samo u 2022. godini uhitili više od 100.000 ilegalnih imigranata od kojih je 40 posto stiglo iz Turske preko Bugarske. Radi se većinom o ljudima iz Afganistana, Sirije, Maroka, Egipta i Somalije. Prema Nehammeru, zid bi mogao promijeniti ovu situaciju. Naglasio je i da su ograde potrebne za “podršku zemljama poput Bugarske, Rumunjske, Srbije i Mađarske.”
Nadalje, ovog su tjedna izaslanici 26 članica zemalja Europske unije te izaslanici Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva posjetili Grčku – gdje im je tamošnji ministar Takis Theodorikakos pokazivao granični zid, još uvijek u infrastrukturnom razvoju. Teodorikakos je pozvao na potporu EU-a u kontekstu povećanja i održavanja te granične sigurnosne mjere.
“Mora postojati solidarnost među državama članicama i pravedna podjela dužnosti… bliska koordinacija je neophodna”, istaknuo je.
Trumpov dizajn
Grčka trenutno ima 27 kilometara barijera duž svoje granice, a grčki ministar nedavno je najavio planove za dodatnih 140 kilometara u 2023. godini. Inače, grčki granični zid sastoji se od nizova okomitih čeličnih greda visokih gotovo 5 metara na čijem se vrhu nalazi metalna barijera i žilet žica. Sličan dizajn zidova na meksičkoj granici koristio je i bivši američki predsjednik Donald Trump. Theodorikakos je istaknuo da su tijekom 2022. godine grčke vlasti spriječile prelazak 256.000 imigranata i pritom uhitili oko tisuću i 300 trgovaca ljudima.