Predstavnik Armenije poručio je sudijama Svjetskog suda da je blokada spornog regiona Nagorno-Karabaha od strane susjednog Azerbejdžana osmišljena kako bi se omogućilo “etničko čišćenje”, prenosi Reuters.
Koridor Lačin jedini je put kojim Armenija može snabdijevati hranom, gorivom i lijekovima Nagorno-Karabah, regiju međunarodno priznatu kao dio Azerbejdžana, ali i dom za oko 120.000 etničkih Armena. Koridor je blokiran od 12. decembra, kada su demonstranti koji su tvrdili da su ekološki aktivisti zaustavili saobraćaj postavljanjem šatora. Azerbejdžan negira bilo kakvu blokadu, navodeći da aktivisti organiziraju legitiman protest protiv ilegalnih rudarskih aktivnosti.
Ročište u ponedjeljak u Međunarodnom sudu pravde (ICJ), poznatom i kao Svjetski sud, sazvano je kako bi se saslušao armenski zahtjev da sud naredi Azerbejdžanu da ukine blokadu. Predstavnik Armenije Yeghishe Kirakosyan izjavio je sudu da je blokada dovela do racioniranja hrane i smanjenja zaliha lijekova u Nagorno-Karabahu, dok su azerbejdžanske vlasti navele da su etnički Armeni slobodni da odu.
Posljednja nada etničkih Armenaca
“Ovakvim očitim aktima etničkog čišćenja nema mjesta u modernoj eri, i ovaj sud je posljednja nada za etničke Armene u Nagorno-Karabahu”, rekao je Kirakosyan.
“Ništa osim potpunog ukidanja blokade i nesmetanog nastavka pružanja javnih usluga neće donijeti olakšanje žrtvama ove okrutne i nepotrebne blokade”, poručio je sudu Constantinos Salonidis, advokat iz Armenije.
Nagorno-Karabah decenijama je žarište između dva susjeda s Južnog Kavkaza. Saslušanje u ICJ-u dio je šireg slučaja koji je Armenija pokrenula 2020. godine u kome se navodi da je Azerbejdžan prekršio konvenciju protiv rasne diskriminacije. Baku je podnio protivtužbu, tvrdeći da Armenija, a ne Azerbejdžan, krši konvenciju o diskriminaciji.
U utorak će ICJ također saslušati zahtjev Azerbejdžana da sud naredi Armeniji da prestane s postavljanjem mina na teritorijama koje je svojevremeno okupirala.