Prosječna neto plata isplaćena u januaru 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila je 1.217 KM. Međutim, statistički podaci nisu prava slika realnosti, jer veliki broj zaposlenih građana ima tek minimalnu platu od 700 KM, dok je potrošačka korpa čak 1.682 marke. S druge strane, postoje i oni koji su prijavili mjesečna primanja od čak 200.000 maraka. Postoji li u ovim statističkim podacima nešto što se zove socijalna pravda.
Cijene su otišle u nebo, a radničke plate, posebno one najniže ne mogu pokriti ni troškove osnovnih životnih namirnica. Prema podacima Ministarstva trgovine i turizma, samo za hranu i piće četvoročlana porodica je u januaru izdvajala minimalno 829,56 KM, što je za 130 KM više nego utvrđena najniža plata.
“Najniža plata kao socijalna kategorija – ili najniža kao iznos koji treba da omogući onome ko radi da živi kao čovjek u 21. vijeku”, navela je Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS-a.
“Kod nas su radnici zapostavljeni. Dokaz je omladina koja odlazi raditi vani. Plate su nikakve. Imamo veliki problem što naši političari žive u oblacima. Rade u kancelarijama koje su svime opremljene, voze se službenim automobilima u koje narod sipa gorivo”, istakao je Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Banjaluka.
Kao posljedica disbalansa između zarada i poskupljenja povećava se i broj korisnika javne kuhinje, podsjećaju iz udruženja Mozaik prijateljstva, koje svaki dan spremi dnevno i do 800 obroka.
“Svaki dan se povećava broj korisnika. Imali smo turnir posvećen javnoj kuhinji. Pola dvorane je došlo, preko 350 ljudi. To nije bila nimalo lijepa slika, ali je potreba za hranom jako velika”, naglašava Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana Mozaik prijateljstva.
Ekonomisti upozoravaju da u Bosni i Hercegovini ne postoji socijalna pravda i da je sve više građana koji žive lošije i koji su digli ruke od borbe za svoja prava. Napominju da izraz socijalna pravda više ne postoji, posebno što se mnogi bave beznačajnim političkim temama, zapostavljajući one najvažnije – kako preživjeti.
“Nekad se i čudim kako preživljavamo. Vjerovatno zahvaljujući nekim doznakama iz inostranstva ili na kredit. A od plate – najgore mi je kad govore o prosječnoj plati jer u prosjek strpate sve”, kaže ekonomista Svjetlana Cenić.
Dodaje da su poređenja o prosječnim platama lažna slika jer pojedini sektori kao što su javni ili bankarski imaju mnogo veće plate nego radnici u realnom sektoru. Dodaje i da su u opasnosti isplate penzija, to jeste penzijski fondovi, koji se pune principom generacijske jednakosti, jer će zbog velikog odliva radno sposobnog stanovništa biti manjak uplata za ovu stavku.