Bordeaux, možda najpoznatija vinogradarska regija na svijetu, suočava se s neviđenim padom potrošnje i izvoza crnog vina, zbog čega vinogradari traže pomoć francuske vlade, izvijestila je novinska agencija EFE.
Na jugozapadu Francuske u departmanu Gironde, čiji je glavni grad Bordeaux, vinogradi se nižu duž cesta kilometrima i kilometrima. Većina poduzeća živi od vina ili opskrbljuje sektor onim što mu je potrebno: ambalažom, alatima i konstrukcijama. Od 115.000 hektara namijenjenih vinogradima, proizvođači žele smanjiti proizvodnju napuštanjem barem 10 posto tog zemljišta. Istovremeno od vlade traže financijsku naknadu i pomoć kako bi se riješili obilne zalihe.
“U naših 80 ili 85 posto vinograda proizvodi se crno vino. Danas u Francuskoj, ali i na izvoznim tržištima, pada njegova potrošnja”, kaže Stéphane Gabard, vinogradar i voditelj sindikata u Bordeauxu.
Gabard ističe da je ta regija prva zazvonila na uzbunu koja se počela paliti u drugim regijama zemlje. Kriza je počela zatvaranjem stanovnika u kuće tijekom pandemije koronavirusa. Pad potrošnje, međutim, nije novost. Potkraj 2. svjetskog rata potrošnja crnog vina u Francuskoj iznosila je 120 litara godišnje po stanovniku, danas je 40 litara, a očekuje se da će u narednim godinama nastaviti padati do 25 litara.
Promijenile su se zdravstvene navike, ali i način druženja. Danas je sve manje obilnih obroka ili obiteljskih okupljanja koja potiču ispijanje crnog vina uz hranu. Umjesto toga, više se bijelog ili ružičastog vina konzumira u aperitivima i na društvenim okupljanjima. Vinogradi drugih raznolikijih regija nisu osjetili toliki udar kao ovaj veteranski vinogradarski kraj.
Vlada u Parizu, koja se isprva oglušila na prosvjede proteklih mjeseci, u veljači je dala zeleno svjetlo za destilaciju preostalih zaliha, s dvije kampanje između srpnja i listopada procijenjene na 160 milijuna eura. Financirat će se sredstvima iz državnog proračuna i Europske unije.
Kako se što bezbolnije riješiti viškova
Riječ je o tome da se u okolnostima smanjene potražnje pojavljuje problem nedostatka skladišnih kapaciteta za prijem nove berbe grožđa i proizvodnje vina te je stoga nužno provesti destiliranje određenih količina vina. U tu svrhu daje se potpora proizvođačima vina za provođenje destilacije vlastitih neprodanih zaliha vina i osigurava financijska potpora za troškove prijevoza i destilacije. Dobiveni destilirani alkohol može se koristiti isključivo u industrijske ili energetske svrhe.
Cilj je riješiti se 2,5 milijuna hektolitara vina, uglavnom crnog, premda vinogradari tvrde da je neprodani višak veći i iznosi 3 milijuna. No, sektor vjeruje da će vlada objaviti nove najave o otkupu povodom početka Poljoprivrednog sajma u Parizu ove subote.
“Predsjednica i ministar poljoprivrede doći će na sajam. Budu li njihovi potezi razočaravajući, moji kolege i ja ćemo prosvjedovati protiv ove politike”, kaže Gabard, čiji sindikat predstavlja većinu od više od 5000 vinograda u regiji.
Sindikat želi izbjeći situaciju u kojoj su kompanije prisiljene previše sniziti cijenu i izgubiti vrijednost imidža. Također traži pomoć starijim vinogradarima, manje sposobnima za prilagodbu novim tržišnim uvjetima. Sindikat bi htio da se oni dostojanstveno povuku, pretvarajući svoje vinograde u druga vrsta poljoprivrednog zemljišta.
Ne žele svi vinogradi smanjiti dio svojih površina, ali puno je onih koji kažu da će nekoliko godina smanjivati ??hektare uzgoja dok vide kako će se dalje razvijati situacija. Sindikat traži odštetu od 10.000 eura po hektaru za ukupno 15.000 hektara srezanog zemljišta. Druge regije, poput Languedoca ili obale Rhône, još nisu napravile procjene područja koje bi se moralo iskorijeniti.
Na posljednjoj nacionalnoj skupštini sindikata Vignobles Indépendants de Gironde, koji uključuje oko 2500 vinogradara, upravo je kriza u sektoru bila je tema sastanka održanog sredinom veljače. Voditelj sektora za diverzifikaciju poljoprivrede Poljoprivredne komore Gironde, François Rauscher, intervenirao je kako bi promovirao kampanju započetu 2021. godine potičući ljude da ulažu novac u korištenje zemljišta za gospodarenje šumama, energetiku, turizam i lokalnu poljoprivredu.
Ta institucija kaže da 28 posto vinogradara u teškoćama želi svoju zemlju prenamijeniti za druge aktivnosti.