Klimatske promjene iz godine u godinu sve više utječu na svakodnevni život običnog čovjeka i tjeraju cijela društva da mijenjaju stoljetne navike. Gotovo da nema sfere života koja nije pogođena promjenama klime. Jedna od oblasti koja posljednjih godina doživljava najteži udarac jeste zimski turizam, a teško su pogođene i međunarodne organizacije zimskih sportova. Sve donedavno skijaši su svoje pripreme i takmičenja mogli planirati 2-3 godine unaprijed. Danas je to nemoguće.
Sezona u svjetskom skijaškom kupu završena je prije nekoliko dana, a skijaši još nemaju kalendar takmičenja za narednu sezonu, jer Međunarodna skijaška federacija (FIS), zbog velikog problema s nedostatkom snijega posljednjih sezona, gleda da uskladi takmičarski kalendar s potrebama marketinških agencija, vlasnicima televizijskih prava, turističkim zajednicama…
Šta je rješenje?
Manjak snijega, prouzrokovan klimatskim promjenama, donio je vodećim evropskim skijalištima ogromne probleme. Njemački list Tageschau objavio je u januaru priču o tome koliko su klimatske promjene pogodile ovu zemlju, poznatu po nekim od najprestižnijih skijaških centara.
Zbog sve kraćih i toplijih zima velikih problema imaju skijališta i regije koje žive od zimskih sportova. Za spas skijaške sezone izdvaja se ogroman novac, ali dugoročno ni to neće biti dovoljno. Kultni Garmisch-Partenkirchen od 1954. godine domaćin je utrkama svjetskog kupa najboljim skijašima, ali su u januaru ove godine morale biti otkazane utrke spusta i veleslaloma, zbog nedostatka snijega.
„Trend je jasan, sve je manje snijega kako u Njemačkoj, tako i u drugim regijama za zimski sport. Potvrđuje to i najnovija analiza njemačkog političkog magazina ARD i BR Date. Cijela Njemačka je 1960-ih u prosjeku imala 51 snježni dan, a u posljednjem desetljeću upola manje, objavio je Tagesschau.
Lokalne vlasti u Oberhofu ove godine su za potrebe organizacije Svjetskog prvenstva u sankanju i biatlonu investirale 100 miliona eura u posebne mašine kako bi se nadoknadio manjak snijega. Međutim, svi se pitaju šta i kako dalje, jer temperature rastu iz godine u godinu, a mašine koje proizvode snijeg, u pravilu rade na temperaturama ispod nule. Lokalne vlasti u Oberhofu tvrde da, uz sve napore i finansijska sredstva, takmičenja je moguće održavati još deset, u najboljem slučaju 15 godina.
Crne prognoze
Naučna studija, koju je 2022. godine objavio Current Issues in Tourism, pokazala je da bi do kraja ovog stoljeća u svijetu, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje značajno, mogao ostati samo jedan grad sposoban organizirati Zimske olimpijske igre, japanski Sapporo. Studija je objavljena uz održavanje Zimskih olimpijskih igara u Pekingu koje su postale prve igre u historiji održane na gotovo 100 posto umjetnoj snježnoj podlozi.
„Klimatske promjene mijenjaju geografiju Zimskih olimpijskih igara i, nažalost, u zaborav mogu odnijeti neke gradove domaćine koji su poznati po zimskim sportovima. Većina mogućih domaćina u Evropi mogla bi biti nesigurna već do 2050. godine“, rekao je Robert Steiger sa Univerziteta Innsbruck u Austriji.
Prema studiji, uz visoke emisije stakleničkih plinova sredinom stoljeća broj pouzdanih domaćina pao bi na četiri (Lake Placid, Lillehammer, Oslo i Sapporo), a do kraja stoljeća samo jedno mjesto ostaje pouzdano (Sapporo).
„Nijedan sport ne može pobjeći od utjecaja klimatskih promjena“, rekao je Daniel Scott, profesor geografije i upravljanja okolišem na Univerzitetu Waterloo u Kanadi.
Skijaši pozivaju na djelovanje
Svjesni trenutne situacije i problema s nedostatkom snijega, 200 takmičara u zimskim sportovima uputilo je nedavno pismo Međunarodnoj skijaškoj i snowboard federaciji, tražeći da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama. Norveški skijaš Aleksander Aamodt Kilde upozorio je da je krajnje vrijeme da se djeluje, kada je riječ o ovoj važnoj temi. “Vidimo da se svijet mijenja, što utječe i na naš sport. Želim da buduće generacije dožive zimu i da mogu raditi ono šta ja radim“, kazao je Kilde za AP.
Oni su u pismu pozvali FIS da se obaveže dostizanju neto nule emisija za sve događaje do 2035. godine, iznoseći prijedloge za “geografski razuman kalendar utrka” koji bi smanjio emisije zbog prekomjernih zračnih putovanja.
Ove su godine, naprimjer, evropski skijaši putovali dva puta u Beaver Creek i Aspen (u SAD-u), u razmaku od tri mjeseca, a mjesta su udaljena pedesetak kilometara. Skijaši u pismu navode, kako bi se, planiranjem tih utrka jedne za drugom, smanjila emisija približno 1.500 tona ugljičnog dioksida. Sportisti predlažu i pomicanje sezone na nešto kasnije kako bi se uzele u obzir dugoročne promjene u okolišu.
“Ovo je naša najvažnija utrka, pobijedimo u njoj zajedno”, poručili su u pismu.
Sezona kraća za 38 dana
Alpska snježna sezona skraćena je za 38 dana od 1960. do 2017. godine. Neke su se švicarske planine toliko zagrijale da su se u njima pojavili invazivni kaktusi, piše The New York Times. U SAD-u, od 1982. godine do 2016. godine, snježna sezona skratila se u prosjeku za 34 dana, a snježni pokrivač je u nekim krajevima pao za 41 posto.
Ujedinjene nacije (UN) početkom marta su upozorile kako se razorne klimatske promjene događaju brže nego što se očekivalo, a svijet se kreće prema granici zagrijavanja od 1,5 stepena, koju će dosegnuti za nešto više od deset godina.
Stručnjaci za klimatske promjene i aktivisti širom svijeta upozoravaju i pozivaju da se nešto što prije poduzme. Neki su prije 2-3 godine predlagali održavanje takmičenja u biatlonu i skijaškom trčanju na rolšuama (njem. Rollschuhe) umjesto na skijama. Takva ideja izazvala je podsmijeh.
Ako se nešto hitno ne promijeni, takva ideja od podsmijeha postat će stvarnost.