Angela Vukodinova ljute hrpe neprodanih sjemenki suncokreta u njegovoj žitnici u centralnoj Bugarskoj. Kao i drugi poljoprivrednici u istočnim zemljama Evropske unije, za nered koji je nastao krivi priliv ukrajinskog žita, prenosi Hina.
Pošto je ruska invazija blokirala neke crnomorske luke, velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih proizvedenih u Evropskoj uniji, završile su u srednjoevropskim zemljama zbog logističkih zavrzlama, izvršivši utjecaj na cijene i prodaju lokalnih poljoprivrednika.
Poljoprivrednici u istočnim državama EU-a protestvovali su posljednjih mjeseci rekavši da je taj potez zasitio tržište i doveo do velikog pada cijena u njihovim zemljama. Kao odgovor na to, Evropska unija je ponudila finansijsku pomoć za poljoprivrednike pogođene prilivom.
“Nemamo ništa protiv ukrajinskog naroda. Ali kompenzacija koju nudi EU za naše gubitke je smiješna”, rekao je Vukodinov (61), koji je poljoprivrednik više od 30 godina u centralnom bugarskom gradu Sjedineniju.
Pronalaženje rješenja
Nakon protesta, vlasti u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj najavile su da će privremeno zabraniti ukrajinske žitarice, iako je i dalje dopušten tranzit robe dok traju pregovori s EU-om za pronalaženje rješenja. Nakon ruske blokade Crnog mora prošle godine, zemlje članice Evropske unije pristale su uvoziti određene proizvode iz Ukrajine bez količinskih ograničenja i carinskih pregleda.
Roba je bila namijenjena Africi i Bliskom istoku, ali je zapela, dijelom i zbog logističkih problema, uključujući lošu infrastrukturu, u Bugarskoj.
“Žitnice su pune, tržišta uopće nema, nema potražnje za bilo kakvim poljoprivrednim proizvodima, povrh damping cijena”, rekla je Danka Marinčeška, voditeljica proizvodnje na porodičnom gazdinstvu Vukodinov.
Nije pošteno prema nama
Podaci bugarskog ministarstva poljoprivrede pokazuju da je oko 940.000 tona ukrajinskog sjemena suncokreta uvezeno u najsiromašniju članicu Evropske unije prošle godine, ili tačnije polovina ukupnog izvoza sjemena suncokreta iz Ukrajine u EU. Susjedna Rumunija je druga s gotovo 360.000 tona.
“Rumunija i EU su bile nepravedne prema nama jer je, suprotno onome što su obećali, velik dio žitarica koje su trebale samo proći kroz Rumuniju ostavljen ovdje”, rekao je Florentin Bercu, predstavnik rumunskog sindikata poljoprivrednika.
Tržište sjemenki suncokreta u Bugarskoj postalo je “prezasićeno”, rekao je Marin Iliev, član upravnog odbora Plovdivske unije proizvođača žitarica.
“Niko nije primijetio šta se događa. Tržište je preplavljeno i cijene su pale”, dodao je.
Cijene su premašile nekih 870 eura po toni u martu 2022, odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Otad su pale na oko 360 eura po toni, što ne pokriva proizvodne troškove, uključujući povećane cijene gnojiva, kaže Iliev.
Aristokratija velikih poljoprivrednika
Nikolaj Valkanov, voditelj trusta mozgova InteliAgro sa sjedištem u Sofiji, optužio je “aristokratiju velikih poljoprivrednika” da drži zemlju “taocem” jer nije prodala proizvode prošle godine u nadi da će cijene porasti.
“Prosječna cijena ukrajinskog sjemena suncokreta prodanog u Bugarskoj prošle godine bila je 690 dolara po toni. Vi mi recite jesu li to damping cijene. Zašto bugarski farmeri tada nisu prodavali?”, upitao je u razgovoru s agencijom AFP.
Suočena s protestima poljoprivrednika i blokadama cesta proteklih mjeseci, Evropska komisija ponudila je u februaru paket vrijedan 56 miliona eura. Ove je sedmice Brisel dodao još 100 miliona eura podrške i predložio hitne mjere kako bi se osiguralo da žito može ući u Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku samo za izvoz. Do sada nije pronađeno trajno rješenje, a idućih dana nastavit će se razgovori.
“Brisel pokušava obuzdati spor, ali neizvjesnost se nastavlja”, rekao je bugarski poljoprivrednik Iliev.
“Ono što bi nas umirilo jest da koridori solidarnosti i u praksi ostanu koridori solidarnosti.”