Mađarska je teže pogođena inflacijom nego ostale članice EU-a. Cijene namirnica su u posljednjih godinu dana porasle za rekordnih 45 posto što je utjecalo na pad potrošnje.
Magdolna Gozon stoji za jednim štandom u dvorani povijesne tržnice u središtu Budimpešte i gricka jedan feferon: želi provjeriti je li dovoljno ljut za varivo koje namjerava skuhati. Jer promašene kupovine si ova 83-godišnja umirovljenica više ne smije priuštiti.
“Na voće više uopće ni ne pomišljam. Isto je s mliječnim proizvodima i s mesom”, kaže Gozon.
Poskupljenja od gotovo sto posto
Cijene namirnica u Mađarskoj su drastično porasle, više nego igdje drugdje u Europskoj uniji. I dok je u ožujku na razini Europske unije zabilježen porast cijena od 19,6 posto u Mađarskoj je on u usporedbi s istim razdobljem prošle godine s 45 posto bio više nego dvostruko viši. Čak i mnogo viši od poskupljenja u Slovačkoj, članici EU-a s drugom po redu najvišom stopom porasta cijena namirnica od 29 posto.
Građani Mađarske su se potpuno preorijentirali kad je u pitanju nabava namirnica, a to osjete i trgovci.
“Ljudi jako dobro razmisle prije nego što će nešto kupiti. Mi smo došli do točke gdje kobasice i šunka postaju gotovo luksuzna roba”, kaže Szilvia Bukta koja na tržnici drži štand s mesom i suhomesnatim proizvodima.
Cijene nekih namirnica su se u posljednjih godinu dana u Mađarskoj gotovo udvostručile. Neke osnovne živežne namirnice poput jaja, mlijeka, maslaca i kruha su poskupjele 72 do 80 posto. I sve to uz prosječnu neto mjesečnu plaću od 820 eura.
Devalvacija forinte
No zašto je hrana baš u Mađarskoj poskupjela u tolikoj mjeri? Peter Virovacz, glavni ekonomist ING Banke Mađarska smatra da je za to kriva neeficijentna poljoprivreda i prehrambena industrija. Tu je i rekordna devalvacija forinte.
“Sve to utječe na to da je povijesna inflacija u Mađarskoj viša nego drugdje”, kaže Virovacz.
On rekordnu inflaciju povezuje i s neefikasnom produkcijom u Mađarskoj.
“Povišenje cijena na europskoj razini zbog rata u Ukrajini stoga jače pogađa domaće proizvođače”, zaključuje ovaj ekonomist.
Najbrža reakcija je bila podizanje cijena ne samo poljoprivrednih proizvoda nego i ugostiteljskih usluga u restoranima i pekarnicama. Neki restorani su na rekordni rast cijena reagirali promjenom jelovnika. Poznati restoran-bar “Cafe Csiga” u središtu Budimpešte je krajem prošle godine s jelovnika maknuo hamburger s prženim krumpirićima zbog 100-postotnog poskupljenja mesa i ulja. Mađarska je važan proizvođač žitarica, mesa i uljarica, ali oko 30 posto namirnica dolazi iz uvoza.
I inflacija rekordna
Rekordna poskupljenja skrbe i za rekordnu inflaciju koja je s 25,6 posto također najviša u Europskoj uniji gdje se stopa poskupljenja u ožujku u prosjeku kretala oko 8,3 posto. Trgovci su prisiljeni povećane veleprodajne cijene prenositi i na svoje kupce i to za sada nekako još i funkcionira.
No po mišljenju ekonomista Virovacza ovaj lanac bi uskoro mogao puknuti.
“Kupovna moć građana naglo pada, a ušteđevine se tope. Došli smo do točke na kojoj su cijene toliko visoke, a rezerve toliko male da su građani zaista počeli štedjeti i smanjivati potrošnju”, zaključuje ekonomist Virovacz.
(Deutsche Welle)