Eksluzivni hoteli Sveti Stefan i Miločer na budvanskoj rivijeri, najposjećenijem dijelu crnogorske obale, još jedno ljeto, treće zaredom, dočekuju zaključani. Član skupštinskog Odbora za turizam Predrag Sekulić ocjenjuje da Crna Gora zbog toga trpi dvostruku štetu, materijalnu kroz gubitak stotine radnih mjesta i desetina miliona poreskih prihoda i još veću nematerijalnu:
“Jer svjetski brend kao što je Aman Resort ne posluje više u Crnoj Gori”.
Zakupac hotela Adriatic Properties i operater Aman Resort su zatvorili hotele pred sezonu 2021. jer, kako su naveli, više nijesu mogli da garantuju privatnost svojim gostima na plažama koje su zakupili uz hotele. Ograde na prilazima ovim plažama su srušene u martu te godine tokom protesta dijela mještana i čelnika budvanske vlasti iz Demokratskog fronta (DF), Demokrata i pokreta URA koji su tražili bezuslovan pristup zakupljenim hotelskim plažama.
U pitanju su četiri plaže koje su decenijama bile za goste tih skupih hotela i onih koji su mogli da plate više od stotinu eura dnevno za plažni mobilijar. Dio mještana i lokalna vlast su se protivili još jednom poslu Adriatic Propertisa – izgradnji nekretnina u kompleksu hotela vrijednog 70 miliona eura na istoj ekskluzivnoj lokaciji. U protestima je učestvovao i tadašnji predsjednik Budve, Marko Carević iz Demokratskog fronta (DF).
“Kršeći pravila civilizacijskog ponašanja oni su otjerali Aman, a posljedice ćemo osjećati godinama, i nakon što se okonča arbitraža”, ocjenjuje Sekulić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Crna Gora je posao sa Adriatic Properties ugovorila dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je avgusta 2020. izgubila izbore od snaga prosrpskog i proruskog DF, Demokrata i pokreta URA, koje vladaju i u Budvi.
Tužba na tužbu
Spor će se rješavati pred sudovima. Naime, nakon što su zatvorili hotele, s obrazloženjem da ne mogu da garantuju gostima mir i diskreciju, Adriatic Properties je tužio državu Crnu Goru i vlasnika hotela preduzeće “Sveti Stefan hoteli” arbitražnom sudu u Londonu. Tuženo preduzeće u kome većinu akcija ima država, krajem 2021. je uzvratilo pokretanjem arbitražnog postupka protiv Adriatic Properties-a, s namjerom da, kako su naveli, zaštite prava, kapital akcionara i imovinu, čija se vrijednost nekorišćenjem umanjuje.
Nepoznanice i o hotelskim plažama
Iz Javnog preduzeća “Morsko dobro”, koje gazduje crnogorskom obalom, nije odgovoreno na pitanja RSE da li će ovog ljeta ulaz na hotelske plaže Sv.Stefana i Miločera biti slobodan, te ko je zadužen za njihovo održavanje. Prethodna dva ljeta ove plaže su bile bez pratećih ugostiteljskih sadržaja i plažnog mobilijara, a društvenim mrežama su se širile slike njihove zapuštenosti i smeća.
Iz “Morskog dobra” nisu odgovorili ni na pitanje da li su ove plaže i dalje u zakupu Adriatic properties i, ukoliko nisu, hoće li biti ponuđene na tenderu. Turizmolog i bivši direktor “Sv.Stefan hotela” Miško Rađenović kaže da sadašnje stanje nikome ne odgovara, jer se zatvarnjem hotela mijenja ponuda, uređenost mjesta i struktura gostiju.
“I pored toga što je taj slučaj na arbitraži u Londonu, ako su dvije strane zainteresovane da se hotel otvori, to se može postići uz napore i dobre razgovore”, kaže Rađenović za RSE.
Adriatic Properties je od Privrednog suda tražio da donese odluku kojom bi se zabranile aktivnosti koje mogle štetiti njima kao zakupcu, ali je sud to odbio.
Od privatizacije do zatvaranja
Hoteli Sveti Stefan, Miločer i nekadašnja Kraljičina plaža izdati su 2007. u dugoročan zakup grčkoj kompaniji Adriatic properties biznismena Petrosa Statisa, godinu nakon sticanja državne nezavisnosti Crne Gore. Menadžment hotela nakon renoviranja 2013. je dodijeljen svjetski poznatom Aman Risortu iz Singapura. Kasnije je Đukanovićeva vlast aneksima ugovora zakup za hotel Sv.Stefan produžila do 2049.godine, uz smanjenje godišnje zakupnine sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura.
Produžen je i rok zakupa za nekadašnji hotel Kraljičina plaža, koji je porušen da bi se na njegovom mjestu gradio novi sa oko 130 soba, od čega skoro polovinu čine apartmani za prodaju, zbog čega je protestvovao dio mještana i lokalna vlast. Mreža organizacija pod nazivom “Europa nostra” koja se bavi zaštitom nasljeđa, uvrstila je sredinom aprila kulturni pejzaž Sv.Stefana među sedam najugroženijih mjesta evropske baštine.
(Radio Slobodna Evropa)