Daorson je stari helenistički grad smješten na lokalitetu Gradine i Banje u Ošanjićima, općina Stolac. Daorson je bio glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorson, koje je tu živjelo od 300. g do 50 g. p.n.e. u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj grad. Činile su ga tri cjeline.
1.središnja u kojoj su bili smješteni svi važniji vjerski i upravni objekti, bila je i tvrđava ili akropola (gradina) opasana zidinama velikih kamenih blokova,
2.sa njene južne i jugoistočne strane stoje podgradinske terase,
3.sa istočne strane širi se predakopolski prostor na Banjama sa gospodarskim, stambenim i trgovačkim dijelovima naselja.
Gradina Daorsona nastala je na prapovijesnom utvrđenom naselju, koje je tu postojalo još od početka ranog pa do kraja kasnog brončanog doba. Poznato je kako je od 167. godine p.n.e. Neretva bila sjeverozapadna granica rimske republike na Balkanu, pa i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali neku vrstu autonomije. Tada su Daorse iz pravca rijeke Cetine napadali Dalmati, snažno ratničko pleme. Gotovo je sigurno da su Dalmati oko 44.–43. godine nove ere napali grad Daorson i potpuno ga razorili. Na ruševinama grada Daorsona nikada kasnije nije nastalo trajnije naselje. Rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i stoljeća. Pronađeni su ostatci brojnih amfora za vino, te dijelovi fine keramike, no najznačajniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova. Pronađeni su i ostaci skulpture Kadma i Haragonije i ilirski reljef sa 13 zmija i 5 pari orlovskih krila.
Nezavisnost plemena Daorson i potvrdu razvijene znanosti, kulture i trgovine, dokazuje pronađena kovaonica novca u jednom manjem objektu sa prigodnim alatima te sa 39 novčića, od kojih je 29 sa likom kralja Ballaiosa iz 168. godine p.n.e. , te devet sa grčkim imenima.