Rusija okrivljuje Ukrajinu za jučerašnji napad bespilotnim letjelicama na Moskvu, u kojem su navodno dvije osobe ozlijeđene i nekoliko zgrada oštećeno, što je rijedak incident u ruskoj prijestolnici tijekom višemjesečnog rata. Dok su incidenti u Moskvi neuobičajeni, stanovnici Kijeva u svibnju su se suočili sa 17 zračnih napada. Tokom noći došlo je do novog ruskog bombardiranja glavnog grada Ukrajine, u kojem je ubijena najmanje jedna osoba, piše CNN.
Najmanje tri stambene zgrade u Moskvi oštećene su bespilotnim letjelicama u utorak, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da nema teže ozlijeđenih u zračnom napadu, koji je prouzročio “manju štetu”, i da su hitne službe na terenu. Sobjanin je kasnije dodao da su istražitelji završili s radom na pogođenim stambenim zgradama u Moskvi i da će se evakuirani stanovnici moći vratiti svojim domovima.
Neki od dronova su navodno pogodili ili preletjeli Rubljovku, elitno predgrađe na jugozapadu Moskve gdje oligarsi, političari i najviši dužnosnici žive u luksuznim zatvorenim naseljima. Područje je također vrlo blizu Putinove rezidencije Novo-Ogarjovo gdje ruski čelnik provodi većinu svog vremena.
Ukrajina je negirala izravnu umiješanost u ovaj napad dronovima na Moskvu.
“Nova stvarnost s kojom se Rusija mora suočiti”
Guverner Moskovske regije Andrej Vorobjov rekao je na Telegramu da su eksplozije koje su stanovnici čuli u ranim satima “ruska protuzračna obrana na djelu”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak da trenutno “nema prijetnje” za stanovnike Moskve nakon navodnog napada dronom.
Dron je pogodio gornje katove stambene zgrade broj 98 u Ulici Profsojuznaja, na jugozapadu Moskve, oštetivši fasadu i stakla zgrade. Drugi je udario u stan na 14. katu stambene zgrade na Leninski Prospektu, izvijestila je RIA pozivajući se na stanara zgrade.
RIA je izvijestila da je treća bespilotna letjelica navodno oštetila fasadu stambene zgrade od 24 kata u Atlasovoj ulici u Novoj Moskvi, bivšem moskovskom predgrađu na jugozapadu koje je prošireno kako bi postalo dio Moskve nakon opsežnog teritorijalnog širenja ruske prijestolnice 2012. godine.
Aleksandar Hinštejn, član ruskog parlamenta iz redova Putinove stranke Jedinstvena Rusija, rekao je da je napad dronovima na Moskvu u utorak nova stvarnost koju će morati priznati:
“Nema sumnje, sabotaže i teroristički napadi Ukrajine samo će rasti. Moramo drastično ojačati obrambene i sigurnosne mjere, posebno u području suprotstavljanja dronovima.”
Rekao je da činjenica da su bespilotne letjelice oborene ne treba nikoga tješiti te dodao:
“Ne podcjenjujte neprijatelja.”
Tko bi mogao stajati iza napada?
Analitičar i izvršni direktor Društva Henry Jackson dr. Alan Mendoza napominje za Sky News da još uvijek nije jasno tko je odgovoran za napad jer korišteni dronovi nisu temeljito analizirani i ne radi se o uobičajenim dronovima koje koristi Ukrajina. Rekao je da bi se mogući organizatori napada mogli podijeliti u tri skupine: Ukrajina, Rusija i oporbene figure unutar Rusije. No Mendoza kaže da je najvjerojatniji krivac upravo Ukrajina.
“Oni su najočitiji krivci i ako je to točno, to dovodi u pitanje podršku Zapada Kijevu. Ako je Ukrajina stvarno izvela ovaj napad, ona to neće priznati”, kaže Mendoza.
Drugi najvjerojatniji krivac je sama Rusija, kaže. Rekao je da bi napad mogao biti pokušaj Kremlja da stvori dezinformacije, tako da “definitivno postoji motiv” za Rusiju.
“Rat u Ukrajini ide loše za Rusiju. Možda su zabrinuti zbog vojnog oružja koje se Ukrajini šalje sa Zapada. Ali ovo bi bio njihov očajnički pokušaj ako se radi o lažnoj operaciji”, objašnjava.
Kaže kako je ovo “seizmički trenutak za Moskvu koji je doveo rat na rusko tlo”. Rusi prvi put vide da je zemlja u ratu. Do sada su mogli voditi relativno normalan život, ali sada Rusi iz prve ruke vide učinak rata. Ovo je seizmički trenutak za Rusiju. Počet će se postavljati pitanja o tome što Vladimir Putin radi”, zaključuje.