Evropska komisija odobrila je za Zapadni Balkan finansijski paket vrijedan 2,1 milijardu eura, no iz te pomoći izostavljeni su Crna Gora, Kosovo i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska. Iako se direktno ne navode razlozi otkazivanja pomoći nekim zemljama i entitetima, Brisel je ranije najavio da će Kosovo trpjeti sankcije zbog neriješene krize na sjeveru, a RS zbog secesionističke politike njenog čelnika Milorada Dodika.
Novi paket finansijske pomoći Evropske unije namijenjene Zapadnom Balkanu u slučaju Bosne i Hercegovine bit će dostupan odmah i ta zemlja sada ima na raspolaganju dodatnih 303 miliona eura za četiri važna infrastrukturna projekta, potvrdili su u utorak iz Delegacije EU-a u Sarajevu.
Paket koji je odobren 30. juna podrazumijeva 2,1 milijardi eura namijenjenih provedbi 14 infrastrukturnih projekata država Zapadnog Balkana od čega je 528 miliona eura bespovratnih sredstava EU-a. To je peti investicijski paket u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU-a za Zapadni Balkan a evropski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely je istaknuo kako je novi investicijski ciklus jasna poruka državama regije da je njihova budućnost u EU.
Od ukupno 528 miliona eura bespovratnih sredstava koliko je EU dodijelila regiji, za Bosnu i Hercegovinu je namijenjeno 303 miliona eura za četiri značajna projekta koji trebaju osigurati bolju saobraćajnu povezanost, čistu energiju i zaštiti okoliša.
Četiri projekta u FBiH, ni jedan u RS-u
Četiri projekta koja će u BiH sufinansirati EU vrijedna su ukupno 788 miliona eura a riječ je o dovršetku gradnje autoputa na koridoru 5c na dijelu koji prolazi kroz Federaciju BiH, poboljšanju sistema vodoopskrbe na području Sarajeva te sanaciji crpne hidroelektrane “Čapljina” kako bi se osigurao njen nesmetani rad u narednih 15 godina.
U najavama finansiranja za sada nema projekata koji bi se izvodili na teritoriji Republike Srpske a taj je entitet već duže vrijeme pod “tihim” finansijskim sankcijama međunarodne zajednice zbog postupaka entitetskih vlasti kojima se destabilizira ustavni poredak i dovodi u pitanje funkcioniranje Dejtonskog sporazuma. Vlada RS zbog toga se mora zaduživati na berzama prodajom obveznica po nepovoljnim uvjetima, odnosno uz plaćanje visokih kamata jer njihovi vrijednosni papiri imaju loš rejting, piše Hina.
Nepodobni i preuranjeni projekti
Prema crnogorskim medijima, Crna Gora nije dobila finansijsku podršku Evropske komisije jer je Vlada dostavila nepodobne i preuranjene projekte. Glasnogovornica Komsije Ana Pisonero Hernandez rekla je podgoričkim Vijestim da su dostavljeni prijedlozi Crne Gore ocijenjeni preuranjenim ili nepodobnim.
“Crna Gora je dostavila investicione projekte u oblastima energetike, životne sredine i saobraćaja koje je WBIF ocijenio kao preuranjene za finansiranje ili nepodobne za finansiranje”, rekla je Pisonero Hernandez.