Bio je to prvi službeni izvještaj o vladavini Elizabethe I, jedan od najvrednijih izvora o ranoj modernoj Britaniji, koji je naručio njen nasljednik, kralj James I. Ali već 400 godina niko nije mogao pročitati odlomke na stotinama stranica ovog rukopisa jer ih je njihov autor iz 17. vijeka toliko revidirao i autocenzurirao, očigledno da bi izbjegao kaznu za uvredu svog pokrovitelja.
Sadašnja najsavremenija tehnologija snimanja omogućila je Britanskoj biblioteci da prvi put pročita skrivene stranice Anala Williama Camdena, što ga čini „značajanim pronalaskom u ranoj modernoj historijskoj nauci“. Te su stranice bile ili ponovo pisane ili sakrivene ispod komadića papira zalijepljenih tako čvrsto da bi pokušaj razdvajanja poderao stranice i uništio dokaze.
Unaprijeđena tehnologija snimanja, otkrila je te tekstove, nudeći nove uvide o kraljici i političkim mahinacijama njenog dvora, na opće oduševljenje naučnika. Baca novo svjetlo na značajne historijske epizode kao što je Elizabethinu ekskomunikaciju od strane pape Pija V i njenu nominaciju Jamesa za njenog nasljednika.
Julian Harrison, vodeći kustos srednjovjekovnih istorijskih i književnih rukopisa Britanske biblioteke, rekao je za Guardian da mu je „srce zastalo“ kada su se prvi put pojavili nepoznati odlomci.
„To je zaista jedan od onih trenutaka u kojima ‘sada ništa ne vidiš, sada vidiš’, apsolutni preokret od ‘sada to vidiš, sada ne’. Slika je revolucionarna. Nikada ranije nismo radili ništa slično. To je jednostavno nevjerovatno.”
Napisani na latinskom, Anali su bili zasnovani na dokazima iz prve ruke kao što su izvještaji svjedoka i službeni parlamentarni zapisi, koje je prikupio Camden, koji je umro 1623.
Harrison je rekao:
“Imamo 10 tomova rukom pisanih manuskripta, od kojih doslovno nekoliko stotina stranica ima odlomke koji su bili zataškani.”
Dodao je:
„Moderni istoričari su se obično oslanjali na Camdenove Anale kao na nepristrasan i navodno tačan zapis. Ovo novo istraživanje otkriva da su ključni dijelovi revidirani… To implicira da su Camdenovi anali namjerno prepisani kako bi predstavili verziju Elizabethine vladavine koja je bila povoljnija za njenog nasljednika.”
Primjetio je, na primjer, tvrdnju da je Elizabetha I. imenovala Jamesa VI od Škotske kao svog nasljednika na samrtnoj postelji: „Elizabetha se nikada nije udavala i umrla je bez djece 1603. godine, da bi je na engleskom prijestolju naslijedio Marijin sin, James VI od Škotske. Analiza nacrta rukopisa pokazuje da je scena na samrti bila izmišljeni dodatak koji Camden prvobitno nije imao namjeru da stavi u svoju istoriju.
“Vjerovatno ga je uključio kako bi umirio Jamesa, tako da je njegovo nasljedstvo izgledalo unaprijed određeno nego što je zapravo bilo. Elizabeth je bila previše bolesna da bi govorila u svojim posljednjim satima i nijedan drugi istorijski dokaz ne ukazuje da je ova scena na samrti istinita.”
Godine 1570. papa Pije V ekskomunicirao je Elizabetu. Harrison smatra da je Camden prvobitno rekao da je papa bio motiviran na to “duhovnim ratovanjem”, samo da bi to u objavljenoj verziji zamijenio izjavom da Pije stvara “tajne zavjere” protiv Elizabethe:
“Uklanjanjem prethodno zapaljive formulacije, Camden je napravio službeni zapis neutralnijeg tona.” Historičari će sada htjeti proučiti ovaj materijal. „Ima još toga da se otkrije“, rekao je Harrison.
“Ono što će biti zanimljivo je kako će se moderna tumačenja Elizabethe I, tako važne istorijske ličnosti, potencijalno promijeniti.”
Istraživačica Helena Rutkowska radila je na Analima kao dio zajedničke doktorske nagrade u partnerstvu između Univerziteta u Oxfordu, gdje je doktorant, Britanske biblioteke i Otvorenog univerziteta.
Govorila je o uzbuđenju što je prvi put vidjela originalne tekstove:
“Bilo je nevjerovatno… Uspjeli smo jasno vidjeti nove informacije koje niko nije vidio 400 godina.”
(The Guardian)